Otvoreni podaci

Šta su otvoreni podaci?

Organi javne uprave proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan potencijal. Otvoreni podaci su podaci dostupni na internetu, koji se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu različitu od one za koju su nastali. Ponovna upotreba podataka podrazumijeva mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja, povezivanja sa drugim podacima, integrisanja u poslovne procese, proizvode i usluge i dr. Njihovim objavljivanjem u otvorenom formatu podaci postaju dostupni širem krugu korisnika. Zbog toga je objavljivanje podataka u formatu koji omogućava ponovnu upotrebu od izuzetnog značaja za transparentnost rada javnog sektora. Oni se objavljuju u mašinski čitljivom formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati.

Šta je otvoreni format?

Otvoreni format je format dokumenta koji je nezavisan od korišćene softverske platforme i dostupan javnosti bez ograničenja koje bi spriječilo ponovnu upotrebu tih podataka. Pod mašinski čitljivim (machine-readable) formatom podrazumijeva se oblik datoteke koji je struktuiran tako da ga softverska aplikacija može lako identifikovati, prepoznati, preuzeti iz njega podatke i ponovo ih upotrebljavati u različite svrhe.

Šta je Portal otvorenih podataka?

 Donošenjem zakonske regulative stvoreni su uslovi za uspostavljanje nacionalnog portala otvorenih podataka www.data.gov.me. Portal predstavlja mjesto na kome organi javne uprave imaju mogućnost objave podataka u otvorenom formatu, iz svoje nadležnosti, poštujući osnovne principe objavljivanja podataka za ponovnu upotrebu. Ovaj portal predstavlja centralnu tačku za pristup podacima javnog sektora, kao i mjesto interakcije sa korisnicima podataka, poslovnim sektorom, IT i akademskom zajednicom, građanima i drugim zainteresovanim stranama.

Trenutno je na ovom portalu objavljeno 138 setova podataka od strane 20 institucija.

 Portal sadrži informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu lakšu pretragu.

Uspostavljanjem portala otvorenih podataka i objavljivanjem podataka organa javne uprave u otvorenom formatu značajno se doprinosi unapređenju transparentnosti, dostupnosti, kao i efikasnosti u radu Vlade i organa javne uprave.

U čemu se razlikuju informacije od javnog značaja i otvoreni podaci?

Vrlo često se ne pravi razlika u značenju pojmova informacija od javnog značaja (javni podaci-Open Gov) i otvorenih podataka (Open Gov Data). Oba pojma vezuje isti cilj, a to je povećanje transparentnosti i odgovornosti u radu nosioca državnih funkcija, kao i poboljšanje dostupnosti i kontrole javne uprave.

U svom širem tumačenju informacije od javnog značaja obuhvataju otvorene podatke u posjedu javnog sektora, jer su ti podaci i nastali u radu i vezi sa radom organa javne vlasti. Međutim, osnovna razlika je mogućnost ponovne upotrebe, ukrštanja i korišćenja otvorenih podataka koji zbog toga uvijek treba da budu dostupni u mašinski čitljivom formatu. Informacija od javnog značaja za primaran cilj ima da omogući javnosti da dođe u posjed službenih dokumenata i podataka, te na taj način informiše i dalje distribuira te informacije, dok otvoreni podaci imaju za cilj korišćenje ovih podataka u različite svrhe, čime na posredan način informiše javnost i utiče na transparentnost.

Čemu služe otvoreni podaci?

Otvoreni podaci prvenstveno služe da informacije koje prikupljaju i obrađuju razni organi javne uprave budu transparentni, lako dostupni i ponovo upotrebljeni.

Informacije su neophodne u svakoj vrsti djelovanja, one pokreću društvo i podstiču kreativnost bilo da je to javna uprava, privreda, ekonomija, turizam, kultura, nauka ili neka druga oblast.

Otvaranjem podataka mnogo brže i lakše će se dobiti odgovori na pitanja: Gdje i koliko se troši? Gdje i koliko se zagađuje? Gdje i koliko se proizvodi? Šta i kako se proizvodi? Koliko čega ima i gdje? i sl. Uz mogućnost preuzimanja, distribucije, prilagođavanja i povezivanja sa drugim podacima mogu biti integrisani u poslovne procese, proizvode i usluge, pri čemu stvaraju dodatnu vrijednost. Podstiču inovativnost u kreiranju komercijalnih i nekomercijalnih aplikacija, u službi javnog, privatnog, naučnog i civilnog sektora.

Otvoreni podaci ne sadrže lične podatke ni druge zakonom zaštićene podatke. Ovo znači da princip otvorenosti uključuje i pravo organa javne vlasti da zadrže određene podatke i time opravdaju povjerenje građana koji moraju biti sigurni da je zaštićeno njihovo pravo na privatnost u procesu otvaranja podataka.

Vrste otvorenih podataka 

• Geo-prostorni podaci – poštanski brojevi, nacionalne i lokalne karte (katastarske karte i planovi, topografske karte, pomorske karte, administrativne granice pomažu u kreiranju mapa koje uzimaju u obzir okolne građevine i puteve);
• podaci o kulturi – podaci o kulturnim radovima i artefaktima. Omogućavaju pregled kulturnih dobara i baštine jedne zemlje. Najčešće su u posjedu galerija, biblioteka, muzeja i arhiva;
• naučni podaci – podaci nastali kao rezultat sprovedenih naučnih istraživanja svih kategorija;
• finansijski podaci – podaci kao što su vladini računi (rashodi i prihodi) i informacije o finansijskim tržištima (dionice, obavnice i dr.);
• statistički podaci – nacionalni, regionalni i lokalni statistički podaci sa glavnim demografskim i ekonomskim pokazateljima (BDP, starost, zdravlje, nezaposlenost, prihod, obrazovanje);
• životna sredina – hidrometeorološki podaci, kvalitet tla i vode, potrošnja energije, nivoi emisija;
• saobraćajni podaci – vozni redovi javnog prevoza (sve vrste prevoza) na nacionalnim, regionalnim i lokalnim nivoima, kao i informacije o radovima na putu i sl.;
• podaci o privrednim društvima – registri privrednih društava (popisi privrednih društava, vlasništvo i podaci o upravljačkoj strukturi, identifikacione oznake registracije, bilansi). 

Kako valorizovati otvorene podatke?

Organi javne uprave proizvode i sakupljaju veliki broj informacija koje imaju značajan ekonomski potencijal. Njihovim objavljivanjem u otvorenom formatu one postaju dostupne širem krugu korisnika. Zbog toga je objavljivanje podataka za ponovnu upotrebu od izuzetnog značaja za transparentnost rada javnog sektora. Pored toga, institucije pružaju građanima i privredi mogućnosti da korišćenjem otvorenih podataka stvore novu vrijednost npr. novu aplikaciju, poslovni model, vizuelizaciju, mapu, istraživački projekat itd. Takođe, mogu podstaći na veću aktivnost u društvu i poboljšati ekonomski razvoj.

Pozitivni primjeri korišćenja otvorenih podataka

Mnogo primjera potvrđuje ekonomsku moć otvorenih podataka. Velika Britanija, koja je otvorene podatke prepoznala kao dobar resurs, ima stečenu vrijednost od otvaranja podataka na nivou 0,5% rasta BDP-a godišnje.

Izvještaj Evropskog portala podataka za 2020. godinu o ekonomskoj vrijednosti otvorenih podataka istražuje vrijednost koju stvaraju otvoreni podaci u Evropi. Veličina tržišta otvorenih podataka u Evropi  u 2020. procijenjena je na 203 milijarde eura, projekcija za 2021. je oko 224 milijarde, a predviđa se da će u 2025. dosegnuti vrijednost do čak 334,21 milijarde eura.

Ekonomski učinak otvorenih podataka može se, pored njihove tržišne vrijednosti, takođe,  izračunati u smislu broja ljudi koji su zaposleni na poslovima zasnovanim na otvorenim podacima.

Optimistična prognoza o rastu broja ovih zaposlenih, najbolje se vidi iz činjenice da u zemljama EU 27 taj broj konstantno raste prema istraživanjima Evropske Centralne banke.

Po tom istraživanju, u  2019. taj je broj iznosio oko 1,08 million, a u 2020. oko 1,1 milion, dok se do 2025. godine predviđa rast do 1,12 miliona zaposlenih.

Pojedine kompanije su svoje poslovanje zasnovale samo na otvorenim podacima. Primjeri su zanimljivi i odnose se na različite vrste usluga koje pružaju. U Beču postoji kompanija koja je razvila aplikaciju sa pregledom događaja u gradu, kao i za prijavljivanje mjesta koja je neophodno popraviti (fixstreet/oštećenja na asfaltu, trotoaru, uličnoj rasvjeti itd.), a razvijena je i aplikacija sa pregledom mjesta za odlaganje različitog otpada.

U Njemačkoj kompanije su razvile aplikacije koje pružaju informacije o najbližim i najjeftinijim benzinskim pumpama, putnoj navigaciji i sl. Danske kompanije su razvile portal koji omogućava uvid u prodaju nekretnina zajedno sa podacima o nekretninama u posjedu javnog sektora, odnosno servis za kalkulaciju energetske efikasnosti koja analizira kako poboljšanje na različite načine omogućava da se energija sačuva, a bazira se na informacijama iz javnog sektora, kao i informacijama koje ostavlja vlasnik nekretnine.