Palijativna njega je sastavni dio liječenja i svakog zdravstvenog procesa

Palijativna njega je sastavni dio liječenja i svakog zdravstvenog procesa

Palijativno praćenje pacijenta nije utjeha neutješnima, niti se radi o kolektivnom umirivanju savjesti, odnosno o besmoćnom povlačenju nauke pred teškim bolestima i stanjima. Naprotiv. Palijativa je sastavni dio svakog liječenja i svakog zdravstvenog procesa bilo da se suočavamo sa benignim ili malignim izazovima zdravlja, kazao je na seminaru posvećenom palijativnoj njezi dr Danilo Jokić, direktor Doma zdravlja Podgorica.

On je naglasio da palijativni proces ne počinje kada medicinska nauka zastane u svojim prirodnim, naučnim i profesionalnim ograničenjima, već je cijelo vrijeme dio procesa, prateći sadržaj dijagnostike i terapije, kratkih i dugoročnih procesa liječenja.

- Svako od nas tokom profesionalnog, esnafskog usavršavanja primjenjuje palijativne principe, ali stvar je u tome da palijativnu njegu ozvaničimo, uvedemo u medicinsku proceduru, institucionalizujemo kao životno i medicinski važan proces. Terapijski nevidljiva na početku palijativna obrada pacijenata ostajala je do sada nevidljiva i na kraju. Preciznije, nekako stidno i skrušeno palijativa je prepuštana rodbini i okruženju teško oboljelih pacijenata. Vrijeme je, rekao bih i posljednji trenutak, da Crna Gora i u ovoj oblasti zauzme mjesto koje joj pripada, mjesto među državama koje ni u jednom trenutku ne odustaju i bespomoćno podižu ruke u susretu sa bolešću pojedinca, građanina, koji je njena prva i posljednja obaveza.

Palijativa je i naša hipokratovska obaveza, ali ne na nivou pojedinačne ljekarske savjesti nego organizovano i sistemski, istakao je dr Jokić.

On je kazao da je taj, naizgled jednostavan i umirujući proces, predviđen za najteže oblike bolesti sa vrlo predvidljivim ishodom, ustvari izazov za ozbiljne zdravstvene sisteme širom svijeta i podrazumijeva složenost i uključenost mnogih segmenata.

- To je posao za tim u kojemu su ljekari različitih specijalnosti, psiholozi, medicinski tehničari, volonteri, porodice oboljelih - dakle, jedan sistem koji funkcioniše po pravilima struke i podređen je humanističkom principu da kraj ljudskog života nije nužno prepušten poniženju i ropcu, naglasio je dr Jokić.

Direktorica Doma zdravlja Ulcinj dr Sadije Holaj kazala je da je palijativno zdravlje i njega nesumnjivo jedna od najizazovnijih tema u ljekarskoj profesiji, ali i jedno od područja za koje je osim profesionalnog angažmana, potreban humani tretman.

- Dijagnoza teške  bolesti za svakoga oko nas nesumnjivo je jedna od najlošijih  vjesti i jedan od najtežih trenutaka sa kojima se suočavamo i kao profesionalci i kao porodice i pojedinci. U tim trenucima čini se da nas ništa ne može učiniti da se osećamo bolje, niti nam pomoći da se suočimo sa realnošću. Teško jeste. Ali palijativno zbrinjavanje nam omogućava da se maksimalno zalažemo  da olakšamo pacijentu i porodici. Palijativno zbrinjavanje pomaže da se produži  život, gde je svaki minut vrijedan. Palijativno zbrinjavanje daje nadu, tamo  gdje se nada gubi, istakla je dr Holaj.

Ministarka zdravlja dr Jelena Borovinić Bojović je juče na seminaru o palijativnoj njegi istakla da su palijativa i preventiva graničnici, ali i najvažnije oblasti u medicini i kada bi ove dvije oblasti funkcionisale, kompletna zdravstvena zaštita bi funkcionisala mnogo bolje. Zbrinjavanje palijativnih pacijenata se, kako je kazala, ne odnosi samo na saniranje fizičke boli već i svih drugih problema koji su prateći segmenti života.

- O ovim pacijentima moramo svi zajednički brinuti: od pordice preko medicinskog osoblja do ljekara. Samo udruženim snagama može se poboljšati kvalitet života pacijenata, kazala je dr Borovinić Bojović.