Pavićević i Šimun u radnoj posjeti bolnicama i medicinskim ustanovama u južnoj regiji Crne Gore

Nakon posjete Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, dr Srđan Pavićević, i ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, nastavili su obilazak bolnica i medicinskih ustanova prema ranije utvrđenom planu. U nastavku dana su posjetili Opštu bolnicu Kotor i Opštu bolnicu Meljine, Specijalnu bolnicu za psihijatriju – Dobrota i Specijalnu bolnicu za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ – Risan.

POVJERENJE I OTVORENOST – PREDUSLOVI DALJEG RAZVOJA 

Radnom sastanku u Opštoj bolnici Kotor je, pored predstavnika Vlade, prisustvovao dr Davor Kuburović, direktor bolnice  sa kolegama.

Na početku razgovora je dr Srđan Pavićević, potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, pojasnio da su ciljevi ove posjete bolje i kvalitetnije upoznavanje sa problemima i izazovima u svakodnevnom radnom okruženju, razmjena informacija i mapiranje problema po principu hitnosti, kako bi nakon Nove godine bila kreirana lista prioriteta (čijem rješavanju treba pristupiti urgentno).

„Ovom posjetom želimo da pokažemo želju i volju Vlade Crne Gore da participira i ponese dio svoje odgovornosti za rješavanje postojećih problema i stvaranje uslova za dalji razvoj. S onim što smo naslijedili moramo se nositi, ali mnogo toga možemo zajednički unaprijediti. Prva stvar koja upada u oči jeste naziv – Kliničko-bolnički centar. Poznajem sve etape razvoja i znam koje sve sadržaje traži kliničko-bolnički centar da bi mogao da nosi to zvučno ime. Možemo li da ga opravdamo? Reći ću vam isto što sam rekao i kolegama u Beranama. Odluke prethodne administracije koja je izabrala dva centra za jug i sjever (koji su dobili status kliničko-bolničkih centara) nećemo dovoditi u pitanje niti negirati. Ono što me zabrinulo u Beranama, a pretpostavljam da je tako i ovdje, jeste razvoj interventne kardiologije odnosno intervencija na krvnim sudovima, što podrazumijeva kupovinu petlaba, punu standardizaciju procedura, kao i odgovarajuću logistiku“, rekao je dr Pavićević.

Direktor Kumburović je potvrdio da je nabavka kat-laba još u tenderskoj proceduri koja neracionalno dugo traje i obratio se Vladi za pomoć kako bi se ubrzala ova nabavka.

Direktor Kumburović je istakao da se na listi gorućih problema Opšte bolnice Kotor nalaziopremanje angio-sale, bez koje je stepen smrtnosti od srčanih oboljenja mnogo veći, pogotovo tokom sezone. „Samo u prethodnoj ljetnjoj sezoni imali smo preko 70 infarkta, pri čemu bolnica u ovom momentu pokriva 103 000 stanovnika iz svog neposrednog okruženja, a preduslova za interventnu kardiologiju još uvijek nema“, istakao je dr Kumburović.

Što se tiče dugoročnih planova i ambicija kliničko-bolnički centar  Kotor planira da se fokusira na dalju edukaciju kadra  u oblasti urologije i hirurgije (koja i sada funkcioniše odlično).

Ministar Šimun je pružio punu podršku profilaciji i daljem razvoju strateške oblasti na koju su se fokusirali.

Potpredsjednik Vlade i ministar zdravlja su očekivali da će se sastati i sa predstavnicima Opšte bolnice Meljine, kako je ranije bilo dogovoreno, međutim, do susreta nije došlo.

………………………………

Prilikom posjete Specijalnoj bolnici za psihijatriju – Dobrota, potpredsjednik Vlade, dr Pavićević, rekao je: „Način na koji se država odnosi prema ovoj vrsti bolesti i ovoj kategoriji pacijenata najviše govori o tome na kom je stupnju razvoja.  Nažalost, iskustvo govori da je psihijatrija uvijek bila na dnu prioriteta i zbog toga smo danas tu gdje jesmo. Znamo na kakve se sve izazove nailazi u psihijatrijskim bolnicama. Nadam se da će se to značajno promijeniti otvaranjem klinike za mentalno zdravlje u Podgorici.“

Dr Aleksandar Mačić, direktor Specijalne bolnice u Dobroti, potvrdio je da se odnos države prema ovoj bolnici ne mijenja već decenijama, uprkos činjenici da je „značaj bolnice ogroman i da Crna Gora ne bi preživjela bez nje ni 10 dana“.

„Zgrade kojima raspolažemo stare su više od 60 godina, a u potpunosti zavisimo od pomoći države. Osim projekata koji su bili namijenjeni unapređenju energetske efikasnosti, nijesmo bili u prilici da obezbijedimo prijeko potrebna ulaganja u infrastrukturne kapacitete, pa smo, shodno datim mogućnostima, za kapitalni budžet kandidovali projekte u iznosu od 180 000 eura“, naglasio je Mačić.

Tokom razgovora najviše pažnje je bilo posvećeno strukturi pacijenata, izazovima koji se tiču deinstitucionalizacije i uloge socijalnih službi u zbrinjavanju one kategorije pacijenata kojima tu nije mjesto, bar ne u trajanju 30–40 godina.

Prema riječima direktora Mačića, od ukupnog broja pacijenata čak su 2/3 iz kategorije tzv. zatvorske ili socijalne populacije i ne zahtijevaju svakodnevni psihijatrijski nadzor, već zbrinjavanje koje podrazumijeva izgradnju novih kapaciteta ili, kada je riječ o pacijentima bez porodičnog doma i materijalnih primanja, resocijalizaciju. „Međutim, socijalne službe se nerado bave našim pacijentima“, zaključio je dr Mačić.

……………………….

Za razliku od Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, predstavnike Vlade je u Specijalnoj bolnici za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju „Vaso Ćuković“ u Risnu dočekao samouvjeren, optimističan i motivisan tim na čelu sa direktorom, dr Vladom Popovićem.

Dr Popović je na samom početku apostrofirao: „Ambiciozne vizije koje imamo u pogledu daljeg razvoja ne možemo realizovati bez podrške Vlade. Istovremeno vam nudimo ozbiljnog partnera u kreiranju bolje slike crnogorskog zdravstvenog sistema. Najbolja potvrda za to što planiramo i očekujemo jeste činjenica da smo se vrlo uspješno izborili za izazovima kovid krize, obavljajući sve ortopedske i neurohiruške intervencije za potrebe cijele Crne Gore. Druga karakteristika, koja nas kandiduje za ozbiljnog partnera 44. vlade - rekao je dr Popović parafrazirajući dr Pavićevića - jeste to što smo još 2018. na elegantan način iskorijenili politiku iz naše ustanove.“

U međuvremenu je broj operacija povećan sa 700 na današnjih 1600 na godišnjem nivou.

Dr Pavićević je, zahvaljujući na srdačnom prijemu i otvorenom pristupu, rekao: „Naša politika u zdravstvu biće toliko transparentna da svako od vas ko rukovodi određenim centrima i bolnicama ima priliku da se iskaže i podijeli svoju viziju razvoja. Nije sva pamet ni u čijoj glavi. Ljudi moraju da razmjenjuju ideje, da ostaju kolege u sjaju i u očaju. Risanska bolnica ima poseban renome u Crnoj Gori i šire. Odgovorila je svim izazovima u posljednjih nekoliko godina, a za vaše veoma dobre rezultate najbolja reklama su vaši pacijenti.“

Dr Šimun se pridružio pozitivnim ocjenama i impresijama dodajući da „današnja posjeta nije samo kurtoazni gest, već odraz želje da vam ukažemo čast kao uglednoj bolnici i jednom od stubova crnogorskog zdravstva kako biste bili sigurni da u nama takođe imate pouzdanog partnera. Naš cilj je da sve zdravstvene usluge učinimo kvalitetnijim i da vam pomognemo da se, nakon što ste se razvili do određenog nivoa, razvijate dalje“.

U nastavku razgovora su direktor bolnice i njegove kolege upoznali potpredsjednika Vlade i ministra zdravlja sa tekućim i planiranim projektima koji se tiču ugradnje solarnih panela i sanacije krova i fasade (što je već realizovano uz pomoć Svjetske banke), sanacije i rekonstrukcije prilaza bolnici i prijemnog bloka, kao i rekonstrukcije operacionog bloka.