Saopštenje sa 3. sjednice 44. Vlade Crne Gore

Vlada je danas održala 3. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik mr Milojko Spajić. Predsjednik je u uvodnom dijelu predstavio Usmenu informaciju povodom aktuelnog, javno publikovanog mizoginog napada na prof. dr Draginju Vuksanović Stanković, od strane Vojislava Šešelja. Tim povodom, Vlada je jednoglasno osudila taj čin i zadužila Ministarstvo kulture i medija da kod nadleznih organa, u skaldu sa propisima, inicira procedure za ograničavanje katalogizacije i plasmana sadržaja i naslova sa elementima govora mržnje koji su predmet Informacije, a kojim se povređuju temeljne društvene vrijednosti i demokratski standardi.

Vlada je usvojila Informaciju – Presjek Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2023. godinu. U Informaciji je ocijenjeno da Izvještaj pruža objektivan prikaz stanja i ostvarenih rezultata koji će poslužiti kao smjernica za dalje unapređenje stanja i nastavak reformskih aktivnosti, te da će s dužnom pažnjom biti sagledani nalazi, kako bi se u predstojećem periodu pripremio sveobuhvatni Akcioni plan za adresiranje svih preporuka. Ističe se da je Vlada svjesna značaja političkog momenta, kako na nacionalnom nivou, tako i na evropskom planu, te da će uložiti maksimalne napore kako bi Crna Gora iskoristila šansu i napravila iskorak na evropskom putu sada, kada se politika proširenja vratila u fokus EK i država članica. U Informaciji se konstatuje da je Formiranjem nove Vlade uspostavljena institucionalna stabilnost na nivou izvršne vlasti, međutim, ostaje da se dodatno konsoliduje sudska grana vlasti i intenzivira rad Skupštine. U tom smislu, prioritet svih prioriteta je imenovanje preostalih nosilaca pravosudnih funkcija – kako u kontekstu ispunjenja privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, tako i u pogledu stvaranja uslova za zatvaranje novih poglavlja. S tim u vezi, Vlada je izrazila očekivanje da će sve tri grane vlasti pokazati potreban nivo odgovornosti i pojačanu fokusiranost na pitanja iz evropske agende. U Izvještaju EK, konstatovana je identična opšta spremnost u svim oblastima, kao što je to bio slučaj u prošlogodišnjem dokumentu: nije bilo napretka, ali ni nazadovanja kada je u pitanju opšta spremnost u oblastima koje su predmet Izvještaja.

Usvojena je Informacija o realizaciji planiranih obaveza u 2023. godini iz Programa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji 2023-2024.godine. Presjek realizacije obaveza iz Programa pristupanja sadrži presjek ukupne realizacije u 2023. godini, na dan 31. oktobar kao i presjeke po kvartalima. Takođe, u dokumentu se nalaze posebno izdvojene sve institucije sa pratećom realizacijom. Ukupan broj planiranih obaveza u prošloj godini iznosi 300, od čega je u ovom trenutku realizovano 77, što čini 26 % realizacije. U zakonodavnom dijelu je od 229 obaveza realizovano 39 (17%), dok je od 71 planiranog strategijskog dokumenta realizovano 38 (54%).

Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2022. godinu. Završni račun je, pored ostalog, pokazao da su javni prihodi u periodu januar – decembar 2022. godine iznosili 2.322,3 miliona eura ili 40,1 % procijenjenog BDP-a (5.796,8 miliona) i u odnosu na planirane veći su za 117,3 miliona ili 5,3 %. U odnosu na uporedni period 2021. godine, naplata javnih prihoda veća je za 128,3 miliona ili 5,8%. Javna potrošnja u periodu januar – decembar 2022. godine iznosila je 2.571,2 miliona eura ili 44,4% BDP-a, i manja je za 156,5 miliona ili 5,7 % u odnosu na planiranu, dok je u odnosu na prethodnu godinu veća za 283,7 miliona ili 12,4%. Polazeći od kretanja prihoda i rashoda, u periodu januar - decembar 2022. godine, ostvaren je gotovinski deficit javnih finansija u iznosu od 248,9 miliona ili 4,3% BDP-a, dok je korigovani deficit iznosio 220,4 miliona ili 3,8%.

Donijeta je Odluka o Energetskom bilansu Crne Gore za 2024. godinu. Dokument obuhvata Bilans električne energije, Bilans uglja, Bilans nafte, naftnih derivata i biogoriva, Godišnju analizu učešća energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji energije, kao i mjere za njegovu realizaciju. U 2024. godini planirana je ukupna proizvodnja električne energije u iznosu od 3.600 GWh, dok je planirana bruto potrošnja 3.117 tako da će planirani suficit, razlika između proizvodnje i potrošnje, za 2024. godinu biti 483 GWh. U narednoj godini je planirano da se više od polovine električne energije, odnosno oko 51 %, proizvede iz hidroelektrana, 37 % iz termoelektrane, 9 % iz vjetroelektrana i 3 % iz solarnih elektrana. Proizvodnja TE Pljevlja za 2024. godinu planirana je na iznos od 1.317 GWh, što je manje od procjene ostvarenja u 2023. godini za 12,2 %. Kada je riječ o bilansu naftnih derivata, ukupan promet za potrebe potrošnje u Crnoj Gori u 2024. godini planiran je u količini od 421.070 tona, što je za 12,3 % više od procjene ostvarenja potrošnje u ovoj godini.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za 2023. godinu. Imajući u vidu potrebe tržišta rada i iskorišćenost kvote dozvola za pojedine namjene, a radi omogućavanja nesmetanog poslovanja privrednih subjekata, Odlukom je utvrđeno povećanje broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za 2023. godinu za 6.000 dozvola, odnosno umjesto dosadašnjih 21.454 na 27.454 dozvola.

Usvojena je Informacija o pripremnim aktivnostima Crne Gore za poziv „Evropski habovi za digitalne inovacije“ u okviru EU programa „Digitalna Evropa“. Crna Gora ima status pridružene zemlje ovom Programu koji omogućava korisnicima da, pod jednakim uslovima kao i korisnici iz država članica EU, imaju pristup pozivima za četiri oblasti i to: superkompjuteri, vještačka inteligencija, napredne digitalne vještine i obezbjeđivanje široke upotrebe digitalnih tehnologija u ekonomiji i društvu. Jedan od ciljeva iz Radnog programa za „Digitalnu Evropu“ odnosi se na kreiranje mreže tzv. Evropskih habova za digitalne inovacije. Riječ je o jednom pravnom licu ili konzorcijumu pravnih lica koji ima komplementarnu ekspertizu i neprofitne ciljeve da podrži digitalnu ransformaciju velikih razmjera – sa jedne strane privrede, sa posebnim fokusom na mikro, mala i srednja preduzeća, a sa druge strane, organizacija državnog sektora koje obavljaju neprofitne aktivnosti. Poziv za ovaj Program se odvija u dva koraka: kroz transparentne nacionalne procese  treba sačiniti Listu kandidata za EDIH poziv, dok, u drugom koraku, EK objavljuje poseban poziv na kojem mogu učestvovati kandidati sa nacionalne Liste. Za Crnu Goru su planirana sredstva EU (grant) od milion eura za projekat u trajanju od četiri godine, a što čini 50 % ukupne vrijednosti projekta, dok ostatak treba obezbijediti iz drugih izvora (nacionalno finansiranje, donacije, privatna sredstva i sl.). Tim povodom zaduženi su Ministarstvo prosvete, nauke i inovacija i Ministarstvo javne uprave da preduzmu sve potrebne aktivnosti, kako bi bilo omogućeno učešće potencijalnih korisnika iz Crne Gore na navedenom pozivu, a u skladu sa važećim nacionalnim propisima koji uređuju oblast inovacija i državne pomoći.

Vlada je usvojila Informaciju o realizaciji Ugovora o koncesiji za korišćenje akumulacije Otilovići radi izgradnje male hidroelektrane u cilju proizvodnje električne energije, i prihvatila tekst Aneksa broj 1 Ugovora o koncesiji. Aneksu se pristupilo na zahtjev Koncesionara koji je tražio da se definišu novi rokovi početka kako I faze, tako i početka trajanja Perioda koncesije, navodeći kao razlog kasno izdate UTU. Vlada je zahtjev Koncesionara ocijenila opravdanim i sačinila Aneks 1 Ugovora koji predvđa izmjene na način da I faza – faza izrade Tehničke dokumentacije, kao i Period koncesije počinju od datuma izdavanja UTU, dok preostale odredbe Ugovora ostaju neizmijenjene.

Usvojena je Informacija o potrebi ostvarivanja održivog sistema pravosudne infrastrukture u Crnoj Gori. Tim povodom, staviljeni su van snage zaključci Vlade Crne Gore br. 07-8337/2 od 12. januara 2023. godine, 07-100/23-4269/2 od 28. septembra 2023. godine i 07-011/23-4595/2 od 19. oktobra 2023. godine, koji se tiču rješavanja prostornih kapaciteta pravosudnih organa sa sjedištem u Podgorici. Takođe,  zaduženo je Ministarstvo pravde da u saradnji sa Upravom za katastar i državnu imovinu sagleda mogućnosti i predloži adekvatnu lokaciju za izgradnju objekata za potrebe ovih organa.

Vlada je usvojila Informaciju o preusmjeravanju sredstava za potrebe obezbjeđivanja nedostajućih sredstava za isplatu prava iz oblasti socijalne zaštite za mjesec oktobar. Ministarstvo rada i socijalnog staranja je dostavilo zahtjev za otpuštanje sredstva za isplatu prava iz oblasti socijalne, dječje, boračke i invalidske zaštite za oktobar 2023. godine u ukupnom iznosu od 18.258.050 eura. Utvrđeno je da za realizaciju ove obaveze nedostaje 5,6 miliona eura koji se ne mogu mogu obezbijediti iz sredstava opredijeljenih Zakonom o budžetu Cme Gore za 2023. godinu. Shodno navedenom, imajući u vidu značaj isplate prava iz oblasti socijalne zaštite, Vlada je odobrila da se ovaj iznos obezbijedi preusmjeravanjem, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Budući da su potrebna sredstva za isplatu prava iz oblasti socijalne zaštite do kraja tekuće godine predviđena Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, koji je u skupštinskoj proceduri, konstatovano je da treba pripremiti i Amandman na Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu za 2023. godinu, kako bi se nadomjestila preusmjerena sredstva.

Utvrđen je Tekst amandmana na Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu. Riječ je o dva amandmana, od kojih se prvim amandmanom vrši preraspodjela sredstava u okviru transfera za socijalnu zaštitu, pri čemu ukupan iznos ostaje isti, dok se drugim Amandmanom vrši preraspodjela sredstava opredijeljenih Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja, sa odgovrajućim promjenama u ukupnom iznosu, imajući u vidu značaj blagovremene isplate socijalnih davanja u novembru mjesecu.

Vlada je donijela Odluku o izmjenama Odluke o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini. Osnovi razlog za donošenje ove odluke, kako je naglašeno u diskusiji, je potreba da se obezbijedi dovoljan broj učesnika u Popisu, dodatnom stimulacijom, odnosno povećanjem nadoknade za njihov rad. Naknade se povećavaju predsjedniku, članu popisne komisije, instruktoru i popisivaču, a ukupna sredstva za tu namjenu iznosiće do 6.560.755 eura. Ova Odluka će stupiti na snagu danom objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore”, kako bi se kroz raspisani javni oglas što prije obezbijedio dovoljan broj učesnika za uspješno izvršavanje poslova i zadataka u predstojećem Popisu.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.