Saopštenje sa 44. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 44. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD III  Program). Ovom Uredbom omogućuje se realizacija Programa IPARD III, čiji je cilj da pripremi crnogorske poljoprivrednike za ulazak u EU, tako što će sredstva iz IPA III za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja iskoristiti u što većoj mjeri, a što će za posljedicu imati unapređenje kvaliteta proizvoda, povećanje obima proizvodnje, veću konkurentnost i dostizanje EU standarda bezbjednosti hrane u primarnom i prerađivačkom sektoru. Programom će se finansirati investicije u cilju modernizacije poljoprivrednih gazdinstava, unapređenje postojećih i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta, kao i unapređenje ruralne infrastrukture i ruralni turizam. Predviđena bespovratna podrška poljoprivrednim proizvođačima iznosi ukupno 81.975.947 eura, od čega je doprinos EU 63 miliona eura (75 %), dok je nacionalno kofinansiranje (doprinos Crne Gore) 18.975.947 eura (25 %). Izmijenjenom Uredbom se korisniku sredstava podrške definiše način korišćenja sredstava podrške iz IPARD III programa, definišu se prihvatljivi korisnici, sektori, investicije i troškovi, uslovi koje je potrebno da ispuni korisnik u cilju dobijanja bespovratnih sredstava, kao i procedura terenske i administrativne kontrole. Na ovaj način se korisniku stavlja na uvid i olakšava pregled uslova i procedura dostupnih sredstava za finansiranje investicija, i ujedno podstiče bolja potrošnja sredstava IPARD III programa.

Usvojena je Informacija o izmirenju obaveza dospjelih 21. jula 2024. godine u okviru kreditnih aranžmana zaključenih između Crnogorske plovidbe AD Kotor i Exim Kina banke, kao i Barske plovidbe AD Bar i Exim Kina banke, za koje je Država izdala garancije. Tim povodom, Vlada je prihvatila zahtjev Banke za izmirenje dospijelih obaveza, po osnovu garancija izdatih za navedene kreditne, imajući u vidu da pomenute kompanije nisu u mogućnosti da izmire svoje obaveze, u skladu sa planom otplate kredita. U tom cilju, Vlada je dala saglasnost da se Exim Kina banci izmiri iznos od ukupno 4.269.843 američkih dolara od čega 2.441.683 dolara za obaveze dospjele u okviru kreditnog aranžmana sa Crnogorskom plovidbom i 1.828.160 dolara, za obaveze dospjele u okviru kreditnog sa Barskom plovidbom. Ministarstvo finansija je zaduženo da, nakon plaćanja garantovanog iznosa, dostavi potrebnu dokumentaciju Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, kako bi bile preduzete sve potrebne radnje radi zaštite imovinsko pravnih interesa Države.

Vlada se upoznala sa Izvještajem o dodijeljenoj državnoj pomoći u 2023. godini. Prema raspoloživim informacijama koje su dostavljene Agenciji, u momentu sačinjavanja Izvještaja, u 2023. godini je dodijeljena državna pomoć u ukupnom iznosu od 13.186 miliona eura. Apsolutni iznos dodijeljene državne pomoći u 2023. godini veći je za 23.24 % u odnosu na 2022. godinu (kada je državna pomoć iznosila ukupno 10.122 miliona eura i manji za 70.65% u odnosu na 2021. godinu (kada je državna pomoć iznosila 44.932 miliona eura. Pravilnikom je izmijenjena metodologija izvještavanja, tako da se sektor poljoprivrede i ribarstva ne iskazuje u godišnjem izvještaju, za razliku od prethodnih godina, kada se podrška poljoprivredi i ribarstvu iskazivala, ali samo u ukupnom iznosu. Agencija posebno napominje odredbe SSP-a, član 73 (9), koji je prenešen i u nacionalno zakonodavstvo, član 1 stav 2 Zakona, kojim je propisano da se ovaj zakon ne primjenjuje na podsticaje za razvoj poljoprivrede i ribarstva. Ovi podsticaji će biti regulisani posebnom regulativom koja se odnosi na državnu pomoć u ovim sektorima, u skladu sa EU pravilima. Horizontalne pomoći u 2023. godini dodijeljene su u 47.3 6% od ukupno dodijeljene pomoći. Od ukupno dodijeljene pomoći u 2023. godini, 38.86 % dodijeljeno je kroz sektorske pomoći.

Usvojen je Izvještaj o radu Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda za period od decembra 2023. do jula 2024. godine. Kako je istaknuto u diskusiji, Komisija je prve odluke donijela tek u aprilu 2024. godine, odnosno kada su Komisiji odobrena sredstva iz Tekuće budžetske rezerve u iznosu od 200.000 eura. S tim u vezi, Komisija je u izvještajnom periodu donijela 232 odluke. Pri tome, isplaćena su sredstva po osnovu 202 odluke u iznosu od 117.300 eura, za 30 odluka su rezervisana sredstva u iznosu od 12.022 eura, ali zbog neispravnih žiro računa još uvijek nijesu realizovana. Takođe, 36 odluka, u vrijednosti 10.984 eura, je u proceduri realizacije. Važno je istaći da su sve odluke Komisije donesene jednoglasno, kako u pogledu ocjene opravdanosti zahtjeva, tako i u pogledu iznosa odobrenih naknada. Komisija je naslijedila veliki broj nerazmatranih zahtjeva iz 2023. godine, godine u kojoj su elementarne nepogode zadesile pojedine opštine i po nekoliko puta, a riječ je o opštinama sjevera Crne Gore. Tako je Opština Bijelo Polje dostavila 4 zahtjeva za naknadu štete za 113 fizičkih lica, ukupne procijenjene vrijednosti 495.850 eura, Opština Kolašin 6 zahtjeva za naknadu štete za 353 fizičkih lica, ukupne procijenjene vrijednosti 1.687.574 eura i Opština Rožaje 2 zahtjeva za naknadu štete za 72 fizička lica, ukupne procijenjene vrijednosti 324.061 eura. Takođe, značajan broj zahtjeva je zaprimljen i u 2024. godini. Opštinska komisija iz Bijelog Polja je dostavila zahtjev za naknadu štete za 18 lica, ukupne procijenjene vrijednosti štete 39.150 eura, Opština Kolašin za 10 lica, sa procjenom štete od 29.150. Takođe, Opština Rožaje je , usljed velikih poplava koje su zadesile ovu opštinu krajem 2023. godine, dostavila zahtjev za naknadu štete za 165 lica, ukupne procijenjene vrijednosti štete 866.913,50 eura. Komisiji je dostavljeno i 519 zahtjeva iz Opštine Nikšić za sanaciju štete na objektima koja je nastala usljed zemljotresa koji je zadesio područje Nikšića u martu 2024. godine. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da Komisija, nakon realizacije donesenih odluka, ne raspolaže potrebnim sredstvima, zaduženo je Ministarstvo finansija da razmotri mogućnost za obezbjeđivanje dodatnih sredstava.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima. Osnovni razlog za predložene promjene je potreba za stvaranje zakonskih pretpostavki koje će omogućiti popunjavanje nedostajućih kadrovskih kapaciteta Ministarstva unutrašnjih poslova, u cilju nesmetanog funkcionisanja i daljeg razvoja ovog organa. Zapošljavanje nedostajućeg kadra imaće pozitivan uticaj na rad i motivaciju postojećih policijskih služhenika u smislu podjele obima poslova, a u krajnjem će doprinijeti poboljšanju stanja bezbjednosnog sektora i povjerenju građana u rad policije. Kako je istaknuto u diskusiji, već duži vremenski period MUP, odnosno Uprava policije, nemaju na raspolaganju dovoljan broj policijskih službenika. Zbog drastičnog smanjenja broja aktivnih policijskih službenika, došlo je do ozbiljnog ugrožavanja operativnih kapaciteta Policije. Ukupan broj sistematizovanih mjesta za policijske službenike iznosi 5.127, dok je upražnjeno čak 1.455 mjesta. U diskusiji je naglašeno da je redovan postupak zapošljavanja previše spor i da ne može odgovoriti na trenutne hitne potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra, te da će poseban postupak zapošljavanja omogućiti brzu reakciju na povećan obim posla i specifične potrebe organizacionih jedinica Ministarstva. Takođe, stvara se mogućnost zapošljavanja i lica koja su obavila stručno osposobljavanje u Policiji ili koja imaju prethodno radno iskustvo u Policiji ili u organima bezbjednosno-obavještajnog sektora, kao i lica sa specifičnim vještinama i znanjima potrebnim za obavljanje poslova za koje se raspisuje javni poziv. Među navedenim licima veliki je broj lica koja nijesu u radnom, odnosno u stalnom radnom odnosu, te će se ista predloženim rješenjima motivisati za podnosenje prijava na javni poziv. Takođe, članom 180 Zakona o unutrašnjim poslovima dat je rok za povlašćeni postupak penzionisanja u periodu od 1. januara 2023. do 31. decembra 2025. godine. Da bi se spriječilo dodatno naglo smanjenje broja policajaca, rok za povlašćeni postupak penzionisanja produžava se jos tri godine, odnosno do 31. decembra 2028. šodine, što je, kako je naglašeno neophodno kako bi se očuvali kapaciteti Policije i osigurala njena funkcionalnost. Osim navedenih razloga, koji se tiču unapređenja kadrovskih kapaciteta, bilo je neophodno unaprijediti odredbe zakona kojima se propisuje obaveza podnošenja izvještaja o imovini i prihodima.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.