Saopštenje sa 46. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 44. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, dala saglasnost na Predlog odluke o odobrenju direktnog dugoročnog kredita korisniku kredita „Elektroprivreda Crne Gore“ AD Nikšić. Elektroprivreda je podnijela zahtjev Investiciono razvojnom fondu za direktni kredit u iznosu od 10  miliona eura za finansiranje projekta „Solari 5000+ 70MW“ koji podrazumijeva posredovanje u finansiranju, nabavci i puštanju u rad fotonaponskih sistema domaćinstvima i poslovnim subjektima u Crnoj Gori. Tim povodom, Investiciono-razvojni fond je donio Odluku o utvrđivanju predloga Odluke o odobrenju direktnog dugoročnog kredita korisniku kredita Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić u navedenom iznosu, na period otplate od 96 mjeseci (ne uključujući grace period), sa grace periodom 24 mjeseca i kamatnom stopom od 4,00 % na godišnjem nivou (proporcionalan sistem obračuna kamate). Projekat 5000+ je već počeo i instalisana je snaga od 11,268 kw. Takođe podaci pokazuju da je interesovanje veoma veliko sa prijavljenih preko 16.000 domaćinstava i pravnih lica. Vrijednost projekta može iznositi maksimalno 82 miliona eura i ukupna instalisana snaga može iznositi ukupno oko 70 MW. Imajući u vidu navedene razloge, te da se odobrenjem predmetnog kreditnog aranžmana obezbjeđuje kontinuitet u realizaciji već započetog projekta, koji ima za cilj orijentaciju na obnovljive izvore energije kao i umanjenje računa za električnu energiju krajnjim korisnicima, Kreditno-garanti odbor IRF CG A.D. je dao pozitivno mišljenje u vezi finansiranja predmetnog projekta.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice. Kako je pojašnjeno na sjednici, članom 3a važeće Odluke, između ostalog, propisana je zabrana građenja u obuhvatu Detaljnog urbanističkog plana ,,Univerzitetski centar - Izmjene i dopune“. Međutim, naknadnim sagledavanjem problematike procijenjeno je da je urgentno potrebno ukinuti zabranu, kako bi se omogućila realizacija razvojnih planova Univerziteta.

Vlada je donijela Odluku o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Mahala“, Opština Zeta. Površina obuhvata Izmjena i dopuna DUP-a iznosi 373,35 ha, u cilju stvaranja planskih pretpostavki za organizaciju i uređenje ovog prostora u smislu zadovoljavanja potreba korisnika prostora i lokalne samouprave. Shodno razvojnim potrebama potrebno je stvoriti planske preduslove za urbani razvoj naselja, suzbijanje neplanske gradnje, poboljšanje društvenog standarda, saobraćajne i komunalne infrastrukture. Teritorija koju zahvata predmetni Plan prostire se na dvije katastarske opštine: KO Golubovci i KO Mahala. Izmjene i dopune plana se zasnivaju na uklapanju novih sadržaja u postojeće izgrađeno tkivo, kao i promjenu djelova prostora gdje se analizom došlo do zaključka da prethodni plan nije zadovoljio sadašnje društvene i ekonomske trendove, a gdje je moguće sprovesti nove intervencije sa minimalnim uticajem na životnu sredinu. U zoni izuzetno devastiranog prostora u koridoru vodotoka Morače, gdje se intervencijama i remodelacijama terena planiraju sadržaji bogatih zelenih prostora, vodenih površina, etno sela, trim staza, biciklističkih staza i drugih sadržaja animacije i rekreacije u slobodnom prostoru, neophodna je prethodna sanacija prostora u smislu rekultivacije ili regeneracije, što podrazumijeva obaveznu izradu detaljnih istraživanja i studija  kao preduslov za izradu odgovarajućeg konkursnog rješenja za uređenje obale. Preporuka je da se cjelokupan devastiran prostor uz rijeku Moraču (čiji su dijelovi van zahvata ovog DUP-a) sagleda integralno.

Donijeta je Odluka o donošenju Lokalne studije lokacije „Donji Štoj“, Opština Ulcinj. Površina zahvata LSL iznosi 362 ha, u cilju „stvaranja prostorno planskih preduslova za razvoj turizma, legalizaciju postojećih nelegalnih objekata, suzbijanje nekontrolisanog širenja naselja, formiranje identiteta naselja, poboljšanje sadržaja društvenog standarda i komunalne infrastrukture“. Zahvat LSL se proteže pravcem sjeverozapad – jugoistok, duž lokalne saobraćajnice koja od centra Ulcinja vodi ka Adi Bojani. Okruženje zahvata čini vrijedni prirodni ambijent pjaščanih plaža, površina mediteranskog bilja, borove šume i Park prirode Ulcinjska solana. Dosadašnja izgradnja, kako se navodi, na prostoru Donjeg Štoja odvijala se dijelom u skladu sa Detaljnim urbanističkim planom „Donji Štoj - vikend naselje“ iz 1988. g., a dijelom stihijski, bez građevinskih dozvola i valjane projektne dokumentacije. Tako je izgrađen veliki broj nelegalnih objekata, kao i objekata sa neprimjerenim estetskim karakteristikama i gabaritima, neuređenim dvorištima i nedostatkom mjesta za parkiranje. Ukupan broj evidntiranih objekata iznosi 2566. Izgrađene površine zauzimaju 40.3% površine zahvata LSL, dok ostali dio čine poljoprivredne površine, livade i šuma-makija.

Vlada je usvojila Informaciju o rješavanju isplate priznatih, a neisplaćenih potraživanja u cjelosti za 88 penzionera Kombinata aluminijuma Podgorica. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je, cijenivši kompletnu hronologiju u vezi sa predmetnim zahtjevom, kao i priloženu dokumentaciju, utvrdilo da dugovanje neisplaćenih potraživanja iznosi 1,151,463.29 eura, i to na osnovu Spiska povjerilaca kojima su priznata, a nijesu isplaćena potraživanja u cjelosti, budući da u stečajnoj masi trenutno nema sredstava za raspodjelu stečajnim povjeriocima, ovjerenog od strane stečajne uprave KAP-a St.br.199/13. Iz navedenog nesporno proizilazi zaključak da je Vlada dužna da reguliše svoja dugovanja prema 88 penzionera Kombinata aluminijuma. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da radi ispunjenja ove obaveze iz sredstava Tekuće budžetske rezerve izvrši preusmjeravanje sredstava u iznosu od 1.151.463,29 eura na odgovarajuće pozicije Ministarstva rada, zapošljavanja i socijanog dijaloga.

Usvojena je Informacija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore za izvještajni period od 01. 04. 2024. godine do 30. 06. 2024. godine. U Informaciji je istaknuto da je odliv sredstava iz budžeta usljed prinudne naplate u prvoj polovini ove godine, već dostigao ukupan odliv sredstava iz budžeta za cijelu prethodnu 2023. godinu, što je alarm da se mora pristupiti hitnom rješavanju ovog problema. U pitanju je iznos od cca 11.561.647,80 eura, od čega cca od 15 % - 30 % čini iznos na ime troškova izvršnih postupaka u vidu naknada i nagrada advokatima, izvršiteljima, na ime kamata i provizija, što čini iznos od cca 1.800.000 - 3.600.000 eura. U izvještajnom periodu je nastavljen priliv tužbenih zahtjeva državnih službenika i namještenika protiv Države Crne Gore i njenih organa, koji se odnose na naknadu štete u vezi prava iz rada i po osnovu rada. Ova vrsta postupaka čini najveći procenat pokrenutih sporova protiv Države, odnosno njenih organa, među kojima prednjače Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo odbrane. Značajan broj predmeta čine potraživanja zatezne kamate na već isplaćena potraživanja po osnovu rada i iz radnog odnosa. Po stavu Ustavnog suda Crne Gore, ista potraživanja prate pravnu prirodu potraživanja iz rada i po osnovu rada te nema zastare, dok među presudama osnovnih sudova nailazimo i dalje na oprečna mišljenja i presuđenja u pogledu ovog potraživanja. Zaštitik je pokrenuo više od stotinu postupaka za raskid ugovora o kreditima koji su dati pod povoljnim uslovima jer korisnici nisu izmirivali svoje obaveze. Dosadašnja presuđenja su oprečnog stava, dok Zaštitnik stoji na stavu i istrajavaće u zahtjevima za povraćaj kompletnog iznosa dobijenog po osnovu tih ugovora. Kancelarije Zaštitnika u Kotoru i Bijelom Polju pored radnih sporova u najvećem broju postupaju po zahtjevima za utvrđenje prava svojine, naknade na ime faktičke eksproprijacije nepokretnosti naknade štete usled gubitka ekonomskog interesa vlasnika u odnosu na ostatak eksproprisane nepokretnosti.

Vlada je dala saglasnost za sufinansiranje sportskih klubova iz I kategorije sportova koji se nalaze na programu Olimpijskih igara, u ukupnom iznosu od 170.000 eura. Na ovaj način, Vlada odnosno Ministarstvo sporta i mladih daje snažan doprinos razvojnim politikama istaknutih crnogorskih sportskih klubova i njihovoj daljoj afirmaciji na međunarodnoj sportskoj sceni. U pitanju su afirmisani sportski klubovi sa tradicijom, u okviru čega se vodilo računa o ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti, rodnoj ravnopravnosti, kao i o javnom interesu u oblasti sporta. Takođe, vodilo se računa da se podrže i sportski klubovi za razvoj mladih talenata u cilju popuparizacije bavljenja sportom među mladima. U tom smislu, odabrana su po dva sportska kluba iz fudbala, košarke, vaterpola, rukometa, odbojke i atletike i to: FK „Gorštak“ Kolašin, ŽFK „Breznica“ Pljevlja, KK „Sutjeska“ Nikšić, ŽKK „Primorje“ Herceg Novi, Plivački vaterpolo klub „Budućnost“ Podgorica, Plivački vaterpolo klub „Budva - Budvanska rivijera“, RK „Lovćen“ Cetinje, ŽRK „Budućnost“ Podgorica, OK „Budva“ Budva, ŽOK „Galeb“ Bar, Atletski klub „Sanja“ Bar i Atletski klub „Rudar“ Pljevlja. Ministarstvo će pojedinačno opredijeliti sredstva na osnovu prethodno dostavljenih programa koji se odnose na obavljanje sportskih djelatnosti i realizaciju sportskih aktivnosti.

Donijeta je Odluka o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i listi proizvoda. U tom kontekstu, ocijenjeno je da su odluke koje su do sada donošene od strane Vlade na osnovu Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od značaja za život i zdravlje ljudi imale povoljno dejstvo na smanjenje cijena osnovnih životnih namirnica i da su u značajnoj mjeri zaštitile životni standard građana, posebno najugroženijih kategorija u čijoj strukturi potrošnje osnovni prehrambeni proizvodi zauzimaju najveće učešće. Na osnovu prethodno navedenog Vlada je odlučila da u narednom periodu nastavi sa ograničavanjem maksimalnih marži u iznosima do 5% u veleprodaji i 7% u maloprodaji za sljedeće proizvode: pšenično bračno (tip 400 i 500), šećer, suncokretovo ulje i kuhinjska so. Primjena Odluke je do sada pokazala odgovarajući stepen adekvatnosti, primjerenost trenutnoj ekonomskoj situaciji i bez ugrožavanja kontinuiteta snabdjevenosti dovela do značajnog smanjenja maloprodajnih cijena. Dodatno, radi potpune stabilizacije cijena i zaštite životnog standarda najugroženijih kategorija stanovništva, Vlada će dodatno ograničiti marže na maksimalnih 10 % u veleprodaji i maloprodaji, na sve artikle iz grupa proizvoda koje su navedene u prilogu 2 ove odluke i maksimalnih 10 % u veleprodaji i maksimalnih 15 % u maloprodaji na sve artikle iz grupa proizvoda koje su navedene u prilogu 3 Odluke. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domačih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim. Primjena odluke neće ugroziti poslovanje privrednih subjekata, a ostvariće se značajan efekat u zaštiti životnog standarda građana. Naglašeno je da je u pitanju sveobuhvatna akcija jer se ne odnosi samo na po jedan artikal iz određene grupe proizvoda već se odnosi na sve artikle iz date kategorije proizvoda, tako da obuhvata u svakom većem maloprodajnom lancu i više stotina kategorija proizvoda. Odluka se neće primjenjivati na trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine na malo, čiji prodajni objekti na teritoriji Crne Gore ne prelaze ukupnu površinu od 600 m².

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.