Saopštenje sa 89. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 89. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose Ervin Ibrahimović, utvrdila Predlog zakona o legalizaciji bespravnih objekata s Izvještajem sa javne rasprave. Cilj zakona je da se postupak legalizacije sprovede efikasno i da se zabrani buduća bespravna gradnja, posebno imajući u vidu ograničene prostorne resurse države. Primjenom ovog zakona, kako je naglašeno na sjednici, biće sačuvan prostor Crne Gore, kao najvredniji resurs jedne države, a koji je narušen bespravnom gradnjom. Istaknuto je, takođe, da će proces legalizacije nesporno rezultirati povećanjem prihoda budžeta opština, kroz naplatu naknada za urbanu sanaciju, ali i kroz naplatu prihoda od poreza na nepokretnosti, kao naknade za korišćenje prostora čije uvođenje je takođe u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i ista predstavlja njihov prihod. Ova sredstva će se koristiti za izgradnju nedostajuće infrastrukture u tim područjima, te rezultirati povećanjem kvaliteta života. U odnosu na odredbe važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata koji se odnose na postupak legalizacije, novine su sljedeće:

• propisana je obaveza za upis objekata u katastar nepokretnosti i rok za upis od 6 mjeseci koji je prekluzivan, što podrazumijeva da istekom roka vlasnici neće više moći upisati objekte u katastarku evidenciju, definisano je koji se objekti ne mogu legalizovati, propisani posebni uslovi za legalizaciju;
• definisan način Iegalizacije objekata u zaštićenim zonama;
• propisana je nadležnost za postupanje u postupcima legalizacije i ista podijeljena (za objekte neto površine do 500 m² nadležne su jedinice lokalne samouprave, a za objekte neto površine preko 500m² i za objekte u zaśtićenim zonama, nadležna je Uprava za legalizaciju, novoformirani državni organ koje se uspostavija ovim zakonom;
• ispitivanje statičke i seizmičke stabilnosti je riješeno na isti način kao i važećem rješenju, ali je postupak preciziran u slučaju ako privredno društvo utvrdi da je objekat nije stabilan;
• preciziran je način legalizacije kolektivnih objekata, zatim otkup i otplata zemljišta u slučaju kada su bespravni objekti sagrađeni na zemljištu u svojini države, zatim obaveze Katastra u dijelu upisa podataka iz rješenja o legalizaciji;
• isključena je mogućnost da potvrdu o usklađenosti izdaje revident;
• kada se dobije rješenje o legalizaciji nije potrebno usklađivati spoljni izgled objekta;
• propisana je obaveza organa nadležnih za imovinu da objave javni poziv za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u svojini države da u roku od 6 mjeseci od dana objavljivanja poziva upišu objekte u katastar nopokretnosti, te da će se objekti nakon isteka definisanog roka upisati na vlasnika zemljišta, odnosno državu odlukom nadležnog organa.

Katastar je dužan da upiše zabilježbu zabrane otuđenje i zabilježbe zabrane obavljanja privredne i druge djelatnosti i za bespravne objekte za koje nije pokrenut postupak upisa u katastar nepokretnosti u roku iz člana 48 stav 1 ovog zakona, kao i za objekte za koje nije donijeto rješenje o legalizaciji u roku od 24 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Utvrđen je Predlog strategije za borbu protiv prevara i upravljanje nepravlinostima u cilju zaštite finansijskih interesa EU za period 2025-2028 s Predlogom akcionog plana za period 2025-2026. Strategīja predstavija četvorogodišnji strateški dokument u oblasti zaštite finansijskih interesa EU. Ovaj dokument definiše strateški cilj, viziju, misiju i dugoročne operativne ciljeve razvoja i unapređenja politika upravljanja nepravilnostima koje nastaju korišćenjem sredstava dobijenih iz EU fondova. Štiteći budžet EU, ujedno se štiti i nacionalni budžet, jer sva nepravilno utrošena sredstva se moraju vratiti iz nacionalnog budžeta. Cilj ove Strategije je unapređenje postojećih i razvoj novih mjera, mehanizama i instrumenata kojim će se doprinijeti boljoj zaštiti finansijkih interesa EU. Dokument predstavlja nastavak aktivnosti implementiranih u okviru Strategije za period 2019 - 2022. godine, sa ciljem da se obezbijedi kontinuitet razvoja i unapređenje sistema za zaštitu finansijskih interesa EU. Usvajanjem Strategije nastaviće se sa sprovođenjem prioritetnih aktivnosti utvrđenih u pregovaračkom procesu Poglavlja 32 – Finansijska kontrola koje obuhvata četiri ključne oblasti: unutrašnju finansijsku kontrolu u javnom sektoru, eksternu reviziju, zaštitu finansijskih interesa EU i zaštitu eura od falsifīkovanja, a kojim se, između ostalog, nastoji unaprijediti disciplina i transparentnost u korišćenju javnih sredstava (nacionalnih i EU fondova) i osigurati zaštita finansijskih interesa EU.

Vlada je usvojila Informaciju o korišćenju sredstava iz Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore sa predlogom Programa podrške za jačanje vještina u sektoru informacionokomunikacionih tehnologija u Crnoj Gori za 2026. godinu, i dala saglasnost na Program podrške. Tim povodom, zadužen je Fond za inovacije Crne Gore da definiše opšta pravila Programa podrške, pripremi i sprovede Javni poziv za njegovu realizaciju. Sredstva obezbijeđena posredstvom Programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore predstavljaju jako važan izvor finansiranja u Crnoj Gori, stoga je u ovom trentku od suštinskog značaja adekvatna alokacija ovih sredstava na razvoj inovacionog ekosistema i nedostajućih vještina identifikovanih u prioritetnim oblastima sa visokim inovacionim potencijalom. Program podrške za jačanje vještina u sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u Crnoj Gori „Iskra“ je strateška inicijativa Vlade Crne Gore. Sticanje digitalnih vještina i kompetencija, unapređenje tzv. mekih vještina, učenje kroz rješavanje problema i cjeloživotno obrazovanje su defisani kao stubovi razvoja ljudskog kapitala i pokretači zapošljavanja u Crnoj Gori. Ovim programom Vlada upravo odgovara na te prioritete, usmjerene na stvaranje održive, otporne i konkurentne ekonomije. Ministarstvo rada i socijalnog dijaloga u okviru aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore planira sprovođenje redovnog Programa „Obrazovanje i osposobljavanje“ koji podrazumijeva direktnu podršku jačanju digitalnih kompetencija građana, za šta je u 2025. godini opredijeljeno 516.870 eura. Ovim sredstvima biće omogućeno uključivanje 429 nezaposlenih lica u različite vrste programa za razvoj digitalne ključne kompetencije, uključujući i 29 mladih NEET lica. Aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore predstavljaju prvi korak ka motivaciji nezaposlenih lica za ulazak u ICT sektor, u skladu sa evropskim prioritetima i nacionalnim razvojnim ciljevima.

Usvojena je Informacija o zaključivanju memoranduma o razumijevanju između Ministarstva evropskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova, Evropske unije i saradnje Kraljevine Španije o razvoju saradnje u oblasti evropske integracije s Predlogom memoranduma, i prihvatila tekst Memoranduma. Zaključivanjem ovog Memoranduma šalje se snažna poruka o čvrstom opredjljenju Kraljievine Španije da aktivno podrži evropski put Crne Gore ali i o spremnosti Crne Gore da kroz partnerski odnos sa državom članicom jača svoje institucije i administrativne kapacitete kako bi uspješno ispunila obaveze koje proizilaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji. Dodatno, Memorandum se zakļjučuje u trenutku kada Crna Gora nastavlja da bilježi konkretne rezultate u procesu pregovora, što potvrđuje i činjenica da je na 23. međuvladinoj konferenciji, održanoj 27. juna 2025. godine u Briselu, privremeno zatvoreno Poglavije 5 – Javne nabavke, Čime je učvršćen reformski napredak i plan Crne Gore da do 2028. postane članica Evropske unije. Ovaj Memorandum zaključuje se u domenu diplomatskog korpusa, čime se otvara prostor za intenzivniji politički dijalog, snažniju koordinaciju bilateralnih i mulilateralnih aktivnosti, te direktnu razmjenu informacija i stručne podrške kroz redovne konsultacije i zajedničke inicijative. Zaključivanjem Memoranduma obje države potpisnice potvrđuju posvećenost jačanju međusobnih odnosa i podršci napretku Crne Gore u skladu sa evropskim vrijednostima.

Vlada je usvojila Informaciju o započinjanju postupka aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije za solarne elektrane. U Informaciji se ističe da je osnovni cilj Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora stvaranje boljih uslova za investiranje u izgradnju postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Time se unapređuje pravni okvir u oblastima električne energije, grijanja i hlađenja, kao i u sektoru saobraćaja. Radi postizanja ciljeva u pogledu većeg korišćenja električne energije iz obnovljivih izvora, predviđeno je sprovođenje sistema podsticaja. Cilj ovih podsticaja je da se omogući integracija energije iz OIE u tržište električne energije, na tržišnim principima, uz izbjegavanje poremećaja i uvažavanje troškova integracije i stabilnosti sistema. Jedan od osnovnih instrumenata podsticaja u okviru Zakona jeste sistem tržišnih premija, koji predstavlja prelazni mehanizam između klasičnih „feed-in tarifa“ i tržišno orijentisanih modela. U sistemu tržišnih premija, proizvođači prodaju energiju na tržištu i ostvaruju pravo na tržišnu premiju ako je tržišna cijena niža od garantovane. Ukoliko je tržišna cijena viša, proizvođači snose razliku – tzv. negativna tržišna premija. Pravo na garantovanu cijenu stiče se putem konkurentnog Tenderskog postupka. Shodno članu 31 Zakona,, aukcija za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije sprovodi se putem Javnog poziva, koji je sastavni dio Tenderske dokumentacije. U skladu sa članom 15 Zakona Vlada je donijela Odluku o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju kojom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više. Nadalje, Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišne premije, kojom je za maksimalnu cijenu električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišne premije. određen iznos od 65 eura/MWh. Tim povodom, Vlada je usvojila Tendersku dokumentaciju za postupak aukcije za dodjelu prava na tržišnu premiju za neodređene lokacije za solarne elektrane, dala saglasnost na Ugovor o tržišnoj premiji i Ugovor o preuzimanju balansne odgovornosti, te zadužila se Ministarstvo energetike i rudarstva da raspiše Javni poziv.

Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.