Među brojnim izazovima današnjice, javno zdravstvo na globalnom nivou značajno opterećuje otpornost bakterija na antibiotike, što predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu, a samo širokim partnerstvom, saradnjom između svih sektora i angažmanom društva možemo sačuvati antibiotike, koji čuvaju naše i zdravlje naše djece.

To je zajednička poruka ministra zdravlja, Dragoslava Šćekića, direktora Instituta za javno zdravlje dr Igora Galića i šefice kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mine Brajović tokom uvodnih izlaganja na skupu pod nazivom ''Ujedinjeni protiv otpornosti bakterija na antibiotike''  održanom u Institutu za javno zdravlje Crne Gore.

''Kao što je već poznato, smanjenu efikasnost antibiotika naučnici izjednačavaju sa prijetnjom koja dolazi od klimatskih promjena, a zajednička im je osobina da su izazvane djelovanjem ljudi'' kazao je ministar zdravlja i dodao  ''da ovaj problem prijeti da bude razlog i neke naredne pandemije.'' 

Šćekić je naglasio i kako nekontrolisana uporeba antibiotika nije samo karakteristična za humanu medicinu već i veterinu, poljoprivredu, ali i neadekvatno odlaganje u spoljnu sredinu.

On je naveo da je zdravstveni sektor sproveo  niz aktivnosti u cilju adekvatne borbe sa ovim velikom izazovom, ali da su ipak uočene određene nedosljednosti  te da svi, kako je naglasio,  moramo biti istog stava ''da u borbi za očuvanje efikasnosti antibiotika nema i ne smije biti “spuštanja garda”. 

''Moramo biti odlučni i kategorični i ne dozvoliti da građani  “na svoju ruku” uzimaju antibiotike, jer na taj način ugrožavaju i svoje, ali i zdravlje cjelokupne populacije. Tu je najveća odgovornost na ljekarima i farmaceutima, koji ni po koju cijenu ne treba da izdaju lijek ako za to ne postoji medicinska indikacija'' poručio je Šćekić.

On je kazao i da će zdravstveni sektor, uvažavajući preporuke međunarodnih institucija, nastaviti rad na edukaciji opšte populacije o štetnosti nepravilnog korišćenja antibiotika, uvođenju monitoringa nad rezistencijom bakterija na antibiotike u bolnicama, izradi i sprovođenju protokola za liječenje antibioticima, kao i na dosljednom sprovođenju zakonskih propisa.

''Svima je poznato da su antibiotici, zajedno sa vakcinama, produžili ljudski vijek. Naša je odgovornost i obaveza da kroz bezbjednu i adekvatnu upotrebu, sačuvamo njihovu djelotvornost i efikasnost'' zaključio je ministar Šćekić.

Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, dr Mina Brajović, ukazala je na ozbiljnost izazova neracionalne upotrebe antibiotika, koje je , kako je naglasila '' našlo svoje mjesto na agendi Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, ali i dnevnom redu grupe G7 i G20 – jer su je lideri svijeta i najmoćnijih zemalja prepoznali ne samo kao javnozdravstveni problem iI prijetnju, već i kao prepreku globalnom rastu i razvoju''

Ona je ukazala na  podatke iz 2019. godine prema kojima je antimikrobna rezistencija doprinijela smrtnom ishodu u skoro pet miliona slučajeva (4.95mil), a direktno bila odgovorna za 1.3 miliona, od čega je 1/5 tih smrtnih ishoda bila u populaciji djece uzrasta do 5 godina.

Brajović je pozdravila napore Ministarstva zdravlja u formulisanju nove strateške platforme za unapređenje zdravlja i Nacionalnog akcionog plana za zdravstvenu sigurnost koji prepoznaju ovaj izazov kao strateški prioritet, kroz insistiranje na snažnom nadzoru, racionalnoj upotrebi antibiotika, operativnom programu za prevenciju i kontrolu infekcija, ali i  podizanju nivoa svijesti kroz efikasnu komunikaciju i jačanje kapaciteta.

Direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić, ukazao je na značajnu ulogu ustanove kojom rukovodi kada se govori o pravilnoj upotrebi antibiotika, ali i  značaju svih segmenata stručne javnosti i cjelokupne zajednice u borbi za zdraviju budućnost gdje će borba protiv  otpornost antibiotika na bakterije biti imperativ.