Vlaović: Imamo veliku obavezu da pomognemo medijima i ponudimo nova optimalna rješenja

Država ima veliku obavezu da pomogne medijima, a sve u cilju njihovog daljeg snaženja i uspješnog obavljanja vrlo složene uloge u društvu, a zajednički cilj je da građani budu što više medijski pismeni, ali i pravovremeno, objektivno i tačno informisani, poručila je ministarka kulture i medija Maša Vlaović.

Ona je to ocijenila na otvaranju i prvom panelu tokom završne konferencije “Mediji u Crnoj Gori – kako do oporavka?”, koju je Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao u okviru projekta „Mediji za mene”, koji su podržali Ambasada Kraljevine Holandije, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Balkanski fond za demokratiju Njemačkog Maršalovog fonda SAD (BTD).

Vlaović je istakla da je obaveza države da podstiče medijski pluralizam i tako doprinosi jačanju demokratije i stvaranju modernog evropskog društva.

“Da bismo unaprijedili medijsko tržište, kroz sagledavanje potreba svih subjekata koji u njemu participiraju, počev od vlasnika medija, novinarki i novinara, medijskih radnica i radnika, kao i javnosti, moramo ponuditi nova optimalna rješanja“, poručila je Vlaović.

Upravo zbog toga, prioritet Ministarstva kulture i medija biće, kako je najavila, izmjene Zakona o medijima, Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG, Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, a kako bi se što bolje regulisala ova oblast i ispunile obaveze iz Poglavlja 10 - Informaciono društvo i mediji.

„Vjerujem da je jedan od načina oporavka medija stvaranje ambijenta u kojem možemo doprinijeti  uspješnom rješavanju brojnih slučajeva napada na novinare, medije i njihovu imovinu. Riješenost Vlade i jaka međusektorska saradnja u pružanju  brzog odgovora u rasvjetljavanju neriješenih slučajeva,  te Izmjene Krivičnog zakonika kojim će se propisati strožije kazne,  doprinijeće da se medijski radnici osjećaju sigurnije“, smatra Vlaović.

Vjerujući da je podrška snažnim nezavisnim medijima najbolji način suprotstavljanja dezinformacijama, Ministarstvo će, kako je kazala, uskoro raspodijeliti 312 hiljada eura na konkursima za dnevne, nedjeljne, lokalne štampane medije i internetske publikacije, te lokalne javne emitere.

„Takođe, realizovana je pomoć elektronskim medijima koji program emituju putem predajnika Radio-difuznog centra sa ukupno 400.000 eura“, kazala je Vlaović.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori, kao i gotovo svuda u Evropi, postoje pritisci i pokušaji pritisaka na nezavisnost medija, ali i nekada evidentne veze pojedinih medija sa političkim partijama i drugim centrima moći.

„Sve to ugrožava profesionalno, nezavisno, a posebno istraživačko novinarstvo. Ova Vlada očekuje da Radio Televizija Crne Gore permanentno proizvodi nezavisnu uređivačku politiku oslobođenu svakog političkog uticaja i da ova medijska kuća bude javni servis svih građana Crne Gore“, rekla je Vlaović.

Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, kazala je da se uoči punoljetstva ubistva Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika Dana, može konstatovati da medijska scena u Crnoj Gori i dalje funkcioniše pod bremenom napada na novinare i imovinu medija, jer najveći broj takvih slučajeva ostaje nerasvijetljen u cjelosti, ističući da se bilježi 21 napad u 2021.godini i pet napada u prvih pet mjeseci 2022.godine.

Prema njenim riječima, meku cenzuru, koja je deceniju karakteristična za crnogorski medijski sektor, upotpunjuju i selektivne odluke u dijelu državne pomoći, često upitne zakonitosti.

„Dodjelom državne pomoći medijima diskreciono i netransparentno, bivša Vlada Zdravka Krivokapića je nastavila lošu praksu Vlada DPS-a. Ostaje da se vidi kako će se primjenjivati odredbe Zakona o medijima koje se odnose na transparentnost oglašavanja i drugih vidova javnog finansiranja medija“, kazala je Uljarević.

Ukazala je da RTCG ostaje jedna od neuralgičnih tački u oblasti slobode medija.

„U prethodnom periodu, tome je doprinio i kontroverzni izbor generalnog direktora, a čime je ugrožen i kredibilitet Savjeta RTCG-a, zatim problematični prilozi, ali i načini na koje su određene teme otvarane na javnom servisu, posebno, uključujući i one koji se odnose na relativizovanje agresije Rusije na Ukrajinu“, primijetila je Uljarević.

To su, kako je pojasnila, samo neke od posljedica loše izvedenih izmjena i dopuna Zakona o RTCG koji nije osigurao samostalnost i pluralnost Savjeta RTCG, a čime je nastavljen trend političkog uticaja na RTCG, samo uz promjenu aktera shodno rezultatima posljednjih parlamentarnih izbora.

„Tome treba i dodati neodrživu finansijsku poziciju RTCG-a gdje su planirana lična primanja tokom 2021. godine činila 51.72 odsto ukupnih planiranih rashoda RTCG-a, a troškovi proizvodnje i emitovanja programa tek 24,29 odsto. I to sve plaćaju poreski obveznici Crne Gore“, jasna je Uljarević.

Ona se osvrnula i na mehanizme samoregulacije i regulacije koji moraju da se unaprjeđuju, kako je navela, ali i na potrebu da se jača medijska pismenost.

„Širenje dezinformacija i govora mržnje primijetno je i kroz upliv dijela medija iz Srbije. Javni prostor je kontaminiran govorom mržnje na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, obično usmjeren ka licima crnogorske ili srpske nacionalnosti, a često i pripadnicima manjinskih naroda, LGBT populaciji, uz rastuću mizoginiju“, smatra Uljarević.