Antimikrobna rezistencija jedan od najvećih izazova kada je upotreba lijekova u pitanju i predstavlja ozbiljan javno zdravstveni, ali i ekonomski problem globalnih razmjera. Za borbu protiv širenja rezistencije na antibiotike potreban je integrisani međusektorski pristup na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou, poručio je ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, otvarajući stručni skup pod nazivom „Protiv otpornosti bakterija na antibiotike kroz jedinstven pristup zdravlju“, koji je povodom Evropskog dana i Svjetske nedjelje svjesnosti o značaju antibiotika organizovalo  Minitarstvo zdravlja, u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Ministar Šimun je rekao da je nedvosmisleno dokazano da prekomjerna upotreba antibiotika i kod ljudi i kod životinja ubrzava proces nastanka i širenja otpornosti bakterija na antibiotike, kao da infekcije bakterijama otpornim na ljekove mogu pogoditi svakoga, a veoma često sa smrtnim sihodom.

Prema riječima Šimuna, što više antibiotika prestane da bude djelotvorno, više života će biti ugroženo.

- Procjene su da bi neuspjeh u rješavanju problema rezistencije na antibiotike mogao rezultirati sa oko deset miliona smrtnih slučajeva u svijetu do 2050. godine i trošak od 100 triliona dolara za globalnu ekonomiju - rekao je Šimun.

On je ukazao da rješenje postoji i da kontrola i smanjenje rezistencije zahtjevaju brojne aktivnosti, kao što su suzbijanje i kontrola infekcija, jačanje upravljanja, poboljšanje nadzora i jačanje istraživanja.

Ministarstvo zdravlja, kako je rekao, u tom pogledu preduzima i planira brojne konkretne mjere, u prvom redu, kao podrška ljekarima u zbrinjavanju pacijenata, u saradnji sa SZO počinju sa izradom smjernica za liječenje infekcija na svim nivoima zdravstvene zaštite.

- U saradnji sa zdravstvenim ustanovama, omogućavamo kontinuiranu medicinsku edukaciju i organizovanje javnih kampanja u cilju zdravstvenog prosvećivanja opšte populacije i podizanja svijesti o značaju antibiotika u liječenju – naveo je dr Šimun, dodajući da kroz Nacionalnu interdisciplinarnu komisiju za kontrolu rezistencije na antibitike, (NIKRA), Ministarstvo zdravlja sarađuje i sa drugim vladinim resorima, jer se taj problem ne može riješiti ukoliko ne budu uključene sve nadležne institucije i akteri, prije svega sektori koji se bave veterinom i životnom sredinom.

Ministar zdravlja je naglasio da se, pored potrebe za stalnim unapređenjem znanja stručnjaka u toj oblasti i podizanja nivoa svijesti opšte populacije o značaju antibiotika i njihove racionalne upotrebe, mora raditi i na poboljšanju kvaliteta sanitacije i higijene, smanjenju zagađenja životne okoline, poboljšanju nadzora i uvođenju brze dijagnostike i vakcina.

„Zbog toga zajedno, svako u okviru svojih nadležnosti, treba da uložimo sve raspoložive resurse i sveobuhvatne napore da se pridružimo globanim nastojanjima u rješavanju problema rezistencije antibiotika na bakterije, kako bi zaštitili zdravlja cjelokupne populacije - poručio je dr Šimun.

Prema riječima v.d direktorice Instituta za javno zdravlje Verice Osmanović, antibiotici predstavljaju jedno od najmoćnijih oruđa u zdravstvu, omogućavajući liječenje zaraznih bolesti opasnih po život i podupirući kritične intervencije u medicini, kao što je hemoterapija, hirurški zahvati, transplantacija itd. Međutim, kako je istakla, narastajuća otpornost bakterija na antibiotike  prijeti da potkopa dostignuća moderne medicine

„Institut za javno zdravlje od 2016. godine  Centru za medicinsku mikrobiologiju gdje se nalazi referentna laboratorija, kontinuirano prati rezistenciju najznačajnijih patogena na ključne antibiotike. Mreža za praćenje rezistencije na antibiotike uključuje sve javnozdravstvene mikrobiološke laboratorije, kazala je Osmanović.

Ona je upozorila da je upotreba, a pogotovo prekomjerna upotreba antibiotika, najvažniji pokretač nastanka otpornih bakterija!

„Dobra vijest je da bakterije mogu da povrate osjetljivost na antibiotike ukoliko ne dolaze duže vrijeme u kontakt sa ovim ljekovima!  Zato čuvajmo antibiotike kako bi nove generacije mogle da preuzmu ovo dragocjeno nasleđe: koristimo ih samo kada su neophodni, a o neophodnosti odlučuje ljekar, uzimajmo ih isključivo na način, u dozi i vremenskom razmaku koje je ljekar odredio i uzimajmo Ih onoliko dugo koliko je ljekar propisao, poručila je Osmanović.

Podsjećajući da antimikrobna rezistencija predstavlja globalni javno zdravstveni, ekonomski i razvojni problem, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori,  dr sci med Mina Brajović, istakla je da je stopa rezistencije patogena koji često izazivaju infekcije alarmantno visoka na globalnom nivou. Jednako je zabrinjavajuća, po njenim riječima, procjena da će nivo rezistencije na globalnom nivou biti udvostručen do 2035. godine u odnosu na nivo antimikrobne rezistencije iz 2005.godinu.

“Otvarajući  vrata za širenje rezistentnih patogena, kompromitujemo sposobnost zdravstvenog sistema da uspješno liječi uobičajene infekcije. Vratićemo se u pred-antibiotsku eru kada će uobičajene infekcije odnositi živote, a sprovođenje hirurških intervencija, poput carskog reza zamjene kuka, transplantacije, operacija na srcu biti nezamislive“, upozorila je Brajović.

Ona je istakla da ukoliko želimo da sačuvamo djelotvorne antibiotike, kao okosnicu savremene medicine i nađemo održivo rešenje na ovu tihu epidemiju, moramo insistirati na konceptu “jedinstveno zdravlje”, ulagati u prevenciju i promovisati angažman svih sektora i društva.

Brajović je podsjetila da su “okupljeni na Regionalnom komitetu SZO za Evropu, ministri zdravlja 53 zemlje članice usvojili Mapu puta za kontrolu antimikrobne rezistencije u regionu Evrope nudeći set sistemskih rešenja za smanjivanje opterećenja infekcijama, smanjivanje nivoa antimikrobne rezistencije i jačanje kapaciteta za liječenje infektivnih bolesti.