Udružene snage, snažne institucije i profesionalan kadar neraskidive su karike uspješnog odgovora u borbi protiv nasilja u porodici, a resor zdravstva i dalje će bitii posvećen poboljšanju položaja žrtava prodičnog nasilja, jačanju svojih kapacitete i nastavku saradnje sa svim organizacijama i drugim sektorima, kako bi svi zajedno postali dio multisektorskog odgovora na nasilje na svim nivoima.

To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Odgovor zdravstvenog sistema na nasilje u porodici“, u okviru projekta „Zdravlje ima rod“, koji SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica sprovodi sa NVO Bona Fide, a u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja, uz podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović, kazala je da je nasilje u porodici problem zabrinjavajućih razmjera, prisutan u svim zemljama.

„Stoga je administracija na čijem sam čelu posvetila dužnu pažnju borbi protiv nasilja u porodici i navedenu problematiku stavila među svoje prioritete. Uspostavljena je međuresorna saradnja, kao i izvanredna relacija sa civilnim sektorom, koja je iznjedrila dobre rezultate na polju borbe na ovom polju“, istakla je Borovinć Bojović.

Ukoliko se počiniocima nasilja ne pruži adekvatan tretman kroz djelovanje zdravstvenog sistema, zajedno sa pravosuđem i socijalnom zaštitom mogu, kako smatra, mogu nastati višestruke posljedice prouzrokovane nastavkom nasilničkog ponašanja.

„Svakako, potrebno je voditi računa da medicinski tretman bude samo jedan u ukupnom paketu servisa koji su usmjereni na počinioce nasilja, jer samo „ozdravljenje“ ne podrazumijeva i prestanak nasilničkog ponašanja. Ministarstvo zdravlja je posebnu pažnju posvetilo ovom izazovu i to na različitim nivoima. Prije svega stvaranjem institucionalnih mehamnizama za podršku žrtvama, što podrazumijeva i rad sa počiniocima nasilja, kao i jačanjem sopstvenih kapaciteta da odgovore na potrebe žrtava nasilja“, kazala je Borovinić Bojović.

Ministarstvo zdravlja će, kako je rekla, i dalje biti posvećeno poboljšanju položaja žrtava prodičnog nasilja, jačati svoje kapacitete i nastaviti saradnju sa svim organizacijama i drugim sektorima, kako bi svi zajedno postali dio multisektorskog odgovora na nasilje na svim nivoima.

Ambasadorka Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, Oana Cristina Popa, kazala je da čak jedna od tri žene tokom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, a šokantno je, kako je dodala, da se to najčešće dešava u domovima i porodicama gdje bi svi trebalo da se osjećaju bezbjedno i sigurno.

„Prečesto ova strašna krivična djela ostaju neviđena, o njima se ne govori, ne bivaju primjećena i zbog toga se nastavlja ciklus nasilja. Ovo je veoma depresivna slika i pokazuje nam da je pred nama dug put do iskorjenjivanja svih oblika rodne nejednakosti i nasilja nad ženama i devojčicama. Međutim, postoji nada koja dolazi iz rastućeg međunarodnog razumijevanja da je ulaganje u rodnu ravnopravnost prava stvar koju treba da uradimo kao ljudska bića. Borba protiv nasilja nad ženama je ključni prioritet Evropske komisije i sada dobija mnogo pažnje i to na nivou zakona Evropske unije“, poručila je Popa.

Kazala je da će biti usvojen prijedlog za direktivu za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a imaće za cilj da osigura da države članice EU imaju efikasne mjere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kako onlajn tako i oflajn.

Izvršna direktoricaa SOS telefona Podgorica, Biljana Zeković, ocijenila je da su u zdravstvenom sistemu potrebna konkretna rješenja u cilju boljeg i kvalitetnijeg pristupa problematici porodičnog nasilja koja bi doprinijela kvalitetnijem i dugotrajnijem procesu zaštite žrtve.

„Svrha našeg projekta je bila unaprjeđenje odgovora zdravstvenog sistema na nasilje u porodici u skladu sa EU standardima i najboljim praksama, uz aktivno učešće organizacija civilnog društva u kreiranju zakona i javnih politika. Tokom projekta je ojačano strateško partnerstvo i međusektorska saradnja organizacija civilnog društva i zdravstvenih ustanova, kroz čitav set aktivnosti unaprijeđeni su institucionalni mehanizmi zaštite za zaštitu žrtava nasilja u porodici u zdravstvenom sektoru i stvoreni su uslovi za sistemsko obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenih zdravstvenom sektoru“, navela je Zeković.

Vd generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA projekte u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marija Hajduković, rekla je da je nasilje u porodici realnost, koja nažalost nerijetko ima fatalan epilog.

„Naš cilj, i posebna obaveza prema građanima Crne Gore, je da stvaramo snažne institucije i javnu upravu koju će odlikovati kultura empatije, jednakosti, pristupačnosti i inkluzivnosti. Ostvarenje ovog cilja jedino je mogući ako mijenjamo kulturu rada I djelovanja, pomjeramo fokus sa pojedinaca na timski rad, jačamo odgovornost, i snažno se borimo protiv svih vidova korupcije, poltičkih uticaja ili uticaja jačeg“, poručila je Hajduković.

Smatra da su zajedništvo, udružene snage, snažne institucije i profesionalan kadar neraskidive karike uspješnog odgovora u borbi protiv nasilja.

Načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, Biljana Pejović, rekla je da je pozitivna obaveza države da garantuje ljudska prava, rodnu ravnopravnost i spriječi nasilje nad zenama i djecom, ali samo zajedničkim naporima i saradnjom može se doprinijeti da i žene i muškarci, kao i lica drugačijih rodnih identiteta žive dostojanstveno i slobodno.

Koordinatorka Otvorenog centra Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talović, pojasnila je da je kroz projekat akcenat stavljen na poboljšanje institucionalnih mehanizma zaštite žrtava nasilja u porodici u zdravstvenom sektoru i uspostavljanje programa psihosocijalnog tretmana nasilnika u skladu sa zakonom i ingerencijama Ministarstva zdravlja.