- Vlada Crne Gore
Uprava za zaštitu kulturnih dobara Gradina iznad Ganića krša dobila status kulturnog ...
Gradina iznad Ganića krša dobila status kulturnog dobra
Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela je Rješenje kojim se Gradini iznad Ganića krša utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od lokalnog značaja.
Ovaj arheološki loalitet nalazi se iznad Rožaja. Za podizanje utvrđenja iskorišćen je prirodni refugijum koji daje sama Gradina. Naime, njena zapadna, južna i djelimično istočna strana se izuzetno strmo spuštaju ka koritu rijeke Ibar, pa utvrdu sa tih strana čini nedostupnom. Lakše je dostupna samo sjeverna strana, gdje je podignut moćan odbrambeni bedem, širok 1,60 metara. Na zapadnoj strani, duž okomite litice, podignut je mali odbrambeni bedem dug oko 2,80 metara. Na ovaj način spriječen je ulaz u utvrđenje na zapadnoj strani. Počev od zapadnog kraka bedem se, pod pravim uglom pruža ka istoku prateći konfiguraciju terena i krajnji sjeverni rub platoa Gradine. Na središnjem dijelu bedema bila je podignuta isturena polukružna kula.
Iako je kulturni sediment unutar utvrđenja dosta tanak i siromašan pokretnim arheološkim nalazima, može se izvesti zaključak o njegovoj hronologiji. Fragmenti praistorijskog lonca su nađeni u najdonjim slojevima na Gradini, a po fakturi i načinu ukrašavanja mogli bi pripadati bronzanom dobu. Od finije antičke keramike nađeno je nekoliko fragmenata lončića ili pehara, rađenih od dobro prečišćene kaolinske gline, sivo - bijele boje, sa kratkim razvraćenim i sa spoljašnje strane zadebljanim obodom. Taj tip antičke keramike pripada kraju III i traje do polovine IV vijeka.
Na Gradini su u Drugom svjetskom ratu Italijani formirali uporište, jer im je ova dominantna tačka iznad Rožaja omogućavala potpunu kontrolu grada i komunikacija ka istoku. Za svoje potrebe preduzeli su pozamašne inžinjerijske radove. Duž istočne strane iskopali su dugačak rov okrenut ka sjevernoj, prilaznoj strani, a na više mjesta iskopana su mitraljeska gnijeza. Iskopani rov išao je linijom bedemskog zida, a kamen iz njega vjerovatno je služio za izradu grudobrana.
Stručno tijelo koje je formirala Uprava za zaštitu kulturnih dobara za sprovođenje postupka utvrđivanja kulturne vrijednosti i izradu elaborata o valorizaciji nepokretnog dobra Gradina iznad Ganića krša, procijenilo je da ono, prema dosadašnjim rezultatima arheološih istraživanja, posjeduje autentičnost i integritet, kao i da je jedinstveno i rijetko dobro na prostoru Rožaja. Takođe, ima istorijski, arheološki, arhitektonski, tehnički, ambiijentalni, pejzažni i drugi društveni značaj.