Dabetić: Civilno društvo značajan partner u suočavanju sa ekološkim izazovima

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić govorio je na otvaranju završne konferencije „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“.

On je kazao da se Crna Gora suočava sa sve većim izazovima – od klimatskih promjena, preko gubitka biodiverziteta, do zagađenja koje ugrožava zdravlje i kvalitet života građana.

"Rješavanje ovih problema zahtijeva angažovanje svih nas: institucija, privatnog sektora, ali i, što je ključno, civilnog društva", istakao je Dabetić.

Podsjetio je da je u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2024. godinu za Poglavlje 27 ocijenjeno da postoji određeni nivo spremnosti i određeni napredak u pogledu usklađivanja nacionalnog zakonodavsta sa pravnom tekovinom Evropske unije.

Prema njegovim riječima, najizazovnija mjerila su ona koja se odnose na oblast upravljanja otpadom, zaštitu prirode i upravljanje vodama.

Dabetić je istakao da je Ministarstvo, u saradnji sa civilnim sektorom, pokrenulo brojne inicijative, što je rezultiralo konkretnim poboljšanjem stanja u životnoj sredini, a u 2024. godini je iz budžeta Ministarstva 150.000 eura utrošeno za 21 projekat koje su realizovale nevladine organizacije na temu upravljanja otpadom.

"Realizovali smo edukativne kampanje koje su podigle svijest širokog spektra društva, od najmlađih do donosilaca odluka, omogućili aktivno učešće nevladinih organizacija u procesu donošenja strateških odluka u oblasti životne sredine kroz učešće u radnim grupama, razvili platforme za saradnju koje će unaprijediti razmjenu znanja i resursa između javnog sektora i civilnih inicijativa poput projekta izbora eko-ambasadora za 12 jedinica lokalne samouprave", naveo je Dabetić.

Podsjetio je da je na nacionalnom nivou Ministarstvo formiralo Radnu grupu za praćenje realizacije Akcionog plana, a na realizaciji završnih mjerila iz Akcionog plana zaduženo je 25 institucija.

"Pregovarački tim za Klaster 4 i Radna grupa za Poglavlje 27, u saradnji sa koordinatorima podoblasti, napravili su Mapu puta kojom ćemo se voditi u narednom periodu", naveo je Dabetić.

Dinamika rada je, kako je kazao, jako zahtjevna i podrazumijeva mnogo više aktivnosti nego što je to bilo do sada, dok svako završno mjerilo ima različit pristup i različite rokove.

"Rokovi koje smo sebi postavili za realizaciju aktivnosti su do kraja 2026. godine ali postoje i završna mjerila koja su prelazna. O tranzicionim periodima će se i dalje pregovarati sa Evropskom komisijom. Dinamika rada koju smo zacrtali jeste zahtjevna ali ne i neizvodljiva, pa će se u narednom periodu raditi dinamičnije kako bi se realizovali zacrtani ciljevi", kazao je Dabetić.

Napomenuo je da je Skupština Crne Gore 4. aprila 2024. usvojila Zakon o upravljanju otpadom u kojem su transponovane najbolje EU prakse sa posebnim akcentom na uspostavljanje efikasnog sistema proširene odgovornosti proizvođača (EPR), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskim emisijama, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biocidnim proizvodima, što će u velikoj mjeri uticati na realizaciju aktivnosti u Akcionom planu za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27, dok je Zakon o šumama usvojen u septembru.

"Očekujemo da će dva zakona, Zakon o prirodi i Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača, vrlo brzo biti dostavljeni Evropskoj komisiji na mišljenje o stepenu usklađenosti. Želim da naglasim da su navedeni zakoni u potpunosti usklađeni sa direktivama Evropske unije", naglasio je Dabetić.

Podsjetio je da je Vlada Crne Gore usvojila Sedmi polugodišnji izvještaj o realizaciji završnih mjerila u Poglavlju 27 koji pokazuje napredak u realizaciji obaveza, a stepen realizacije mjera u odnosu na prošli izvještaj pokazuje da se procenat realizacije obaveza povećao za 7 odsto, što, kako je kazao, reflektuje našu posvećenost u procesu evropskih integracija.

Naglasio je da Crna Gora aktivno radi na pristupanju LIFE programu Evropske unije, koji predstavlja važnu platformu za finansiranje projekata koji doprinose zaštiti životne sredine i klimatskim akcijama.

Dabetić je kazao da je uvjeren da će pristupanje LIFE programu otvoriti nove mogućnosti za saradnju, inovacije i konkretne akcije u ovoj oblasti i naglasio da će Ministarstvo zajedno sa civilnim sektorom raditi na edukaciji administrativnih kapaciteta za pisanje i implementaciju projekata u okviru ovog programa.

"Kako bi civilno društvo moglo da ispuni ovu ulogu, moramo im pružiti podršku, a što ćemo u narednom periodu raditi sve češće i snažnije. Kao država, imamo obavezu da stvaramo prostor za dijalog i saradnju, ali i da prepoznamo nevladine organizacije i lokalne inicijative kao partnere u oblikovanju održive budućnosti", zaključio je Dabetić.

Predstavnice Ministarstva, Sanela Metjahić i Danka Kažić, održale su prezentaciju "Napredak Crne Gore u oblasti životna sredina i klimatske promjene iz ugla krovne institucije".

U prezentaciji je navedeno da su, od 251 obaveze koja je predviđena Akcionim planom, 122 realizovane, što predstavlja 48 odsto ukupne realizacije.

Takođe, u prezentaciji je istaknuto da je ključ za ubrzanje integracija implementacija Reformske Agende, a Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera odgovorno je za tri reformska koraka - Zakon o zaštiti od negativnog uticaja klimatskih promjena i zaštiti ozonskog omotača, punu implementaciju monitoringa, analize verifikacije i akreditacije emisija gasova sa efektom staklene bašte (MRVA) i usvajanje Strategije upravljanja kvalitetom vazduha.