NATO samiti

Samit NATO u Viljnusu, 2023

Samit šefova država i vlada NATO članica održan je u Viljnusu 11-12. jula 2023. godine. Tom prilikom je donijet niz odluka koje definišu strateški put Alijanse, uključujući dodatnu praktičnu i političku podršku Ukrajini u cilju njenog približavanja članstvu u NATO, dalje jačanje odvraćanja i odbrane, povećavanje izdvajanja za odbranu, kao i produbljivanje saradnje i odnosa sa partnerima.

Članice su potvrdile značaj obezbjeđivanja kontinuirane pomoći Ukrajini putem Sveobuhvatnog paketa pomoći (CAP) u cilju unapređenja interoperatibilnosti njenih oružanih snaga i transformacije njene sovjetske opreme na modernu NATO opremu. Usvojen je Višegodišnji program pomoći Ukrajini i donijeta odluka o osnivanju Savjeta NATO – Ukrajina, kao konsultativnog formata u cilju unapređenja političkog dijaloga i saradnje u pitanjima od zajedničkog interesa.

Na Samitu je dogovoreno i da ubuduće prag od 2% BDP bude definisan kao minimum izdvajanja za odbranu.

Kako bezbjednost nije regionalnog već globalnog karaktera, istaknuta je važnost saradnje sa partnerima na jugu i istoku evroatlantskog područja, kao i iz indo-pacifičkog regiona.  Saveznice su se saglasile da treba održavati dijalog sa Kinom na poljima na kojima je to moguće i pozvale Kinu na konstruktivnu ulogu kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a.

Kroz usvojeni Komunike izražena je puna posvećenost bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana. Dogovoren je nastavak političke i praktične podrške u domenu reformi, regionalnog mira i bezbjednosti kako bi se partnerima na Zapadnom Balkanu pomoglo u suočavanju sa malignim uticajima, dezinformacijama, hibridnim i sajber prijetnjama. NATO će nastaviti i da razvija dublju saradnju sa BIH kroz široku paletu alatki,  uključujući novu Inicijatvu za jačanje odbrambenih i bezbjednosnih kapaciteta (DCB). Kroz snage KFOR-a, NATO ostaje privržen kontinuiranom angažmanu na Kosovu u skladu sa Rezolucijom 1244.

Samit NATO u Madridu, 2022

Na Samitu šefova država i vlada NATO članica održanom u Madridu 28 - 29. juna 2022. donijet je niz odluka koje se odnose na: suštinske promjene u odvraćanju i odbrani, upućivanje poziva Finskoj i Švedskoj da postanu naredne članice Alijanse, usvajanje novog Strateškog koncepta, postizanje dogovora o dugoročnoj pomoći Ukrajini, dogovor o jačanju borbe protiv klimatskih promjena, uspostavljanje NATO Inovacionog fonda, dogovor o investiranju i povećanju doprinosa Zajedničkom budžetu NATO-a, produbljivanje saradnje i donosa sa partnerima, potvrđivanje posvećenosti borbi protiv terorizma i dr.

Usvojen je novi Strateški koncept, kojim je data kolektivna procjena bezbjednosnih izazova sa kojima se Alijansa suočava i istaknuti ključni zadaci za narednu deceniju, a obrađeni su i drugi izazovi, poput terorizma, hibridnih i sajber prijetnji.

Na Samitu u Madridu istaknuta je važnost saradnje sa partnerima na jugu, na istočnom krilu kao i u regiji Indo-Pacifika. U tom kontekstu, NATO će pojačati saradnju sa partnerima u indo-pacifičkoj regiji, na poljima sajber bezbjednosti, novih tehnologija, pomorske bezbjednosti, klimatskih promjena kao i u suprotstavljanju dezinformacijama. Samitu su po prvi put prisustvovali Australija, Japan, Novi Zeland i Republika Koreja.

U svijetlu promijenjenog bezbjednosnog okruženja u Evropi, šefovi država i vlada NATO članica su dogovorili jačanje političke i praktične podrške partnerima ugroženim od ruske agresije i ruskog malignog uticaja, uključujući Gruziju, Bosnu i Hercegovinu i Moldaviju.

Lideri su se saglasili oko suštinske promjene odvraćanja i odbrane, uz jačanje isturenog prisustva, unapređenja borbenih grupa na istočnom krilu Alijanse i povćanja broja snaga više spremnosti za reagovanje. 

• Strateški koncept NATO

Ključni zadaci i aktivnosti NATO-a, njegovo strateško okruženje i ciljevi za svaku deceniju utvrđeni su u strateškom konceptu NATO-a.

Trenutni koncept, može preuzeti sa linka https://www.nato.int/cps/en/natohq/topics_210907.htm, usvojen je 2010. godine i potvrđuje tri osnovna zadatka NATO-a: kolektivnu odbranu, upravljanje krizama i kooperativnu bezbednost.

Samit NATO u Briselu, 2021

Sastanak šefova država i vlada NATO članica održan je u Briselu 14. juna 2021. godine. U okviru sastanka na vrhu održana je sesija posvećena temama od značaja za budućnost evroatlantskog područja u uslovima promjenljivog bezbjednosnog okruženja i promjena u globalnom odnosu snaga. 

S tim u vezi, na sastanku je potvrđena predanost pojačanoj ulozi NATO-a u borbi međunarodne zajednice protiv terorizma, uključujući kroz jačanje svijesti i analizu, spremnost i mogućnost odgovora, sposobnosti, izgradnju kapaciteta i partnerstva i kroz operacije. Najavljen je i nastavak daljeg razvoja svih vidova snaga i kapaciteta neophodnih da se obezbijedi kredibilno odvraćanje i odbrana kako bi Alijansa imala širok izbor opcija prilikom odgovora na određene okolnosti i prijetnje, bez obzira odakle one dolazile, od država ili nedržavnih aktera i potencijalno iz više pravaca u više regiona istovremeno. Tokom Samita, usvojena je Sveobuhvatna politika sajber odbrane NATO-a. 

Potvrđena je, takođe, posvećenost politici otvorenih vrata kao i bezbjednosti i stabilnosti Zapadnog Balkana i pružanju podrške evroatlantskim aspiracijama država u regionu. Još jednom je naglašena nepokolebljiva posvećenost obavezama investiranja u odbranu, u skladu sa dogovorom iz Velsa.

U cilju adekvatnog odgovora na nepredvidive prijetnje, kako današnjeg doba tako i budućnosti, šefovi država i vlada NATO članica su donošenjem niza odluka u okviru inicijative NATO 2030 potvrdili savezničko jedinstvo i solidarnost.

Samit NATO u Londonu, 2019

U Londonu je povodom 70 godina od osnivanja Alijanse, u periodu 3-4. decembar 2019, održan sastanak NATO lidera. Saveznice su tom prilikom potvrdile snažnu transatlanstku vezu između Evrope i Sjeverne Amerike, kao i posvećenost članu 5 Vašingtonskog ugovora.

Kao što je i ranije bio slučaj, naglasak je stavljen na ravnomjernu podjelu tereta kroz izdvajanja za odbranu i ukazano na potrebu da se nastavi sa snažanjem ukupnih kapaciteta za odolijevanje svim prijetnjama i izazovima (Rusija, terorizam, nestabilnosti na granicama, sajber i hibridne prijetnje, nove tehnologije). NATO članice su nastavile sa jačanjem sposobnosti za odbranu i odvraćanje kroz odgovarajuću mješavinu nuklearnih, konvencionalnih i raketno-odbrambenih kapaciteta, na čijem se unapređivanju stalno radi. Izražena je i puna posvećenost očuvanju i jačanju učinkovite kontrole oružja i razoružanja.

Svemir je proglašen petim operativnim domenom, uz zemlju, vazduh, more i sajber prostor.

U odnosu na Rusiju, saveznice su otvorene za dijalog i konstruktivan odnos onda kada to rusko ponašanje dozvoli. Po prvi put je bilo riječi i o Kini, koja se, prepoznajući rast njenog globalnog uticaja, posmatra i kao prilika i kao izazov kom se mora pristupiti sa stanovišta Alijanse.

Naglasak je stavljen i na NATO partnerstva, uključujući i posvećenost dugoročnoj stabilnosti i bezbjednosti Avganistana, kao i uspjehu ostalih operacija i misija. Potvrđeno je i da politika otvorenih vrata jača Alijansu.

U Londonu je iniciran i proces strateškog promišljanja (reflection process), a sa ciljem daljeg snaženja političke dimenzije NATO.

Samit NATO u Briselu, 2018

U Briselu je 11-12. jula 2018. godine održan Samit predsjednika država i vlada članica NATO-a. Ovo je prvi Samit na kom je Crna Gora učestvovala kao članica.

Na Samitu je ponovljena posvećenost svih saveznika transatlanskom jedinstvu i vezi koja već 70 godina čuva mir i stabilnost svih njenih članica. Usvojeni su i sledeći dokumenti: Komunike, Deklaracija sa Samita, Memorandum o razumijevanju koji se odnosi na multinacionalnu saradnju u vezi sa nabavkom municije kopnene vojske, a potpisana je i nova Zajednička deklaracija NATO i EU.

Saveznici su ponovili posvećenost odluci iz Velsa o izdavanju za budžet odbrane, što je bila jedna od glavnih tema ovogodišnjeg Samita. Očekuje se da će ove godine osam članica potrošiti na odbranu najmanje 2% BDP-a, dok će njih 15 povećati izdvajanja za modernizaciju.

Na Samitu je potvrđena posvećenost politici otvorenih vrata NATO-a. Kao potvrda iskrene dobrodošlice svim državama koje baštine iste vrijednosti na kojima počiva Alijansa, a u skladu sa istorijskim dogovorom Makedonije i Grčke, NATO je Skoplju zvanično uputio poziv za otpočinjanje pristupnih pregovora za članstvo u Alijansi.

Saveznici su se saglasili da će nastaviti sa sprovođenjem dvostrukog kolosjeka u politici prema Rusiji. S jedne strane, nastaviće sa politikom odvraćanja i odbrane, a sa druge održavanje smislenog, periodičnog i fokusiranog dijaloga kroz održavanje sastanaka Savjeta NATO Rusija.

U skladu s jačanjem kolektivnog sistema odvraćanja i odbrane, odlučeno je da se poveća nivo spremnosti NATO snaga i u tom kontekstu usvojen je Inicijativa za spremnost (Readiness Initiative), koja omogućava da se prave snage nalaze na pravom mjestu u pravo vrijeme kada je to potrebno. Usvojene su i odluke vezane za modernizaciju i adaptaciju Komandne strukture NATO-a. S tim u vezi, odlučeno je da se, pored postojećih, formiraju još dvije komande i to Komanda za Atlantik u Norflku, SAD i Komanda za mobilnost u Evropi u Ulmu, Njemačka.

Odobrena je neborbena misija u Iraku, čiji je cilj obuka iračkih snaga bezbjednosti da samostalno održavaju mir i bezbjednost u zemlji, i u budućnosti spriječe bilo kakav pokušaj pojavljivanja terorističkih organizacija poput ISIS-a.

Na Samitu su usvojene mjere projektovanja stabilnosti van granica Alijanse, jedna od njih je usvajanje paketa za Jug. Centar za Jugu Napulju je postao potpuno operativan, a njegova uloga je da analizira i kanališe sve NATO aktivnosti u Mediteranu i MENA regionu, posebno vezano za projektovanje stabilnosti, borbu protiv terorizma i ilegalne migracije.

Što se tiče Avganistana, potvrđena je vojna, finansijska i politička privrženost Avganistanu. Povećan je broj pripadnika u misiji sa 13000 na 16000, produženje finansiranja avganistanskih snaga bezbjednosti najmanje do 2024. godine i snažna podršku mirovnom procesu koji sprovodi zvanični Kabul.

Samit NATO u Briselu 2017.

Sastanak država i Vlada članica NATO-a održan je 25. maja 2017. u Briselu. Tom prilikom, održana je ceremonija inaugurisanja novog sjedišta NATO-a, kada je Belgija u svojstvu domaćina izvršila primopredaju novog sjedišta Alijanse zvaničnicima NATO-a. Ova ceremonija uključivala je i otkrivanje spomen obilježja terorističkim napadima na SAD 11. septembra 2001. i padu Berlinskog zida.

Na samitu se najviše govorilo o povećanju izdataka za odbranu država članica na 2 % BDP-a i roka koji je usaglašen za to (2024. godina), kao i naporima koje Alijansa ulaže u borbu protiv terorizma kroz usvajanje Akcionog plana koji obuhvata čitav set mjera, uključujući i odluku da NATO uđe u Globalnu koaliciju za pobjedu nad ISIL-om.

Svi saveznici su pozdravili Crnu Goru i čestitali na uspješnom završetku procesa ratifikacije Protokola o pristupanju istakavši da je skoro učlanjenje naše zemlje jasan znak da vrata Alijanse ostaju otvorena za sve koji dijele evro – atlantske vrijednosti.

Samit NATO u Varšavi 2016.

U Varšavi se od 08-09. jula 2016. godine održao 27. samit Alijanse, koji se smatra jednim od najznačajnijih samita NATO-a. Simbolika održavanja Samita ogleda se i u činjenici da je, od Samita u Bukureštu, ovo bio prvi susret saveznika u državi istočnog krila NATO-a.

Samit je održan u trenutku kada se NATO suočavao sa nizom bezbjednosnih i političkih izazova posebno onih koji dolaze sa istoka i juga. S tim u vezi, usvojene su nove mjere jačanja odbrane i odvraćanja i to: baziranje četiri multinacionalna bataljona u Estoniji, Litvaniji, Latviji i Poljskoj u 2017. godini i razvoj isturenog prisustva na jugoistočnim granicama NATO-a. Isto tako, objavljena je inicijalna operativna sposobnost NATO anti-balističke zaštite i preuzeta je obaveza jačanja nacionalnih sajber odbrana, dok je sajber prostor prepoznat kao novo operativno polje isto kao što su zemlja, vazduh i more. Donijeta je odluka da se pruži pomoć partnerima, naročito kada je u pitanju izgradnja kapaciteta i dogovoreno da NATO AWACS avioni ostanu u upotrebi do 2035. godine u cilju prikupljanja i distribucije informacija Globalnoj koaliciji za borbu protiv ISIL-a.

Samit je obilježio i dogovor Alijanse da se produži mandat misije „Odlučna Podrška“ i nakon 2016.godine, kao i da finansiranje bezbjednosnih snaga Avganistana traje do 2020. Odobren je sveobuhvatan paket pomoći za Ukrajinu. Potpisana je i Zajedničku deklaracija sa predsjednikom Evropskog savjeta i Evropske komisije o saradnji između NATO i EU.

Učešće na Samitu je od istorijskog značaja i za Crnu Goru koja je skupu prisustvovala u svojstvu pozvane zemlje. To ima simboličan značaj nakon što su ministri vanjskih poslova država članica NATO-a, u decembru 2015, jednoglasno donijeli odluku da se našoj zemlji uputi poziv da za članstvo, kao i nakon potpisivanja Protokola o pristupanju Crne Gore Alijansi.

U završnoj deklaraciji Samita u paragrafu koji se odnosi na Crnu Goru, iskazana je posvećenost NATO-a politici otvorenih vrata i dobrodošlica našoj zemlji u evroatlantsku porodicu.  

Samit NATO u Velsu 2014.

NATO Samit održan je od 4-6. septembra u Velsu, Velika Britanija.

Na samitu ocijenjeno da NATO ostaje izvor stabilnosti u nepredvidivom svijetu i posebno istaknuta posvećenost kolektivnoj odbrani, kriznom menadžmentu i bezbjednosti zasnovanoj na saradnji. Glavni fokus bio na pronalasku adekvatnog odgovora na ukrajinsku krizu, kao i strateškom pozicioniranju Alijanse u odnosu na aktivnosti terorističkih grupa na Bliskom Istoku (ISIS), sjevernoj i subsaharskoj Africi. Usvojen je Akcioni plan za operativnu pripravnost (Readiness Action Plan) koji pruža koherentni i sveobuhvatni paket potrebnih mjera za odgovor na bezbjednosne promjene na granicama NATO-a i šire. 

Alijansa ostaje posvećena stabilnosti i bezbjednosti Zapadnog Balkana i nastaviće da podržava evroatlantske aspiracije zemalja regiona, u namjeri da se ukaže na privrženost Alijanse politici otvorenih vrata.

Paragraf o Crnoj Gori u završnoj Deklaraciji sa samita je sljedeće sadržine:

„Pozdravljamo značajan napredak koji je Crna Gora ostvarila u svojim reformama, njenu konstruktivnu ulogu u regionu Zapadnog Balkana i doprinos koji daje međunarodnoj bezbjednosti, uključujući i njen doprinos našem angažmanu u Avganistanu. U znak priznanja napretka Crne Gore ka članstvu u NATO-u, Savez se usaglasio da otvori intenzivirane i fokusirane razgovore sa Crnom Gorom, a dogovoreno je da će ministri vanjskih poslova procijeniti napredak Crne Gore najkasnije do kraja 2015. godine, sa ciljem da se odluči da li da se Crna Gora pozove da se pridruži Savezu. Ovi razgovori će se voditi zajedno sa procesom Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan -MAP). U međuvremenu, očekujemo da Crna Gora nastavi sa svojim naporima za rješavanje preostalih izazova, posebno u pogledu vladavine prava i dovršetka reformi sektora bezbjednosti. Takođe pozdravljamo povećanje podrške javnosti u Crnoj Gori za članstvo u NATO-u i podstičemo kontinuirane napore u ovoj oblasti.“

Samit NATO u Čikagu 2012.

NATO Samit održan je od 20-21. maja 2012. godine u Čikagu.

Kriza u Libiji pokazala koristi saranje sa partnerima iz regiona, kao i zasluge konsultacija između Alijanse i regionalnih organizacija. Uspješna operacija u Libiji je pokazala da Alijansa može brzo i efikasno da sprovede kompleksne operacije uz podršku šire međunarodne zajednice.

Usvojena strategija okončanja procesa prenosa bezbjednosne odgovornosti na snage Avganistana do kraja 2014. godine i nove post-2014 misije za obuku, savjetovanje i pomoć avganistanskim snagama.

U Deklaraciji koja je usvojena na samitu, paragraf koji je posvećen Crnoj Gori je sljedeće sadržine: „Pozdravljamo značajan progres koji je Crna Gora napravila na putu ka NATO kao i njen doprinos bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana i šire, uključujući kroz svoju aktivnu ulogu u regionalnim inicijativama i učešće u ISAF. Takođe pozdravljamo povećanje javne podrške za NATO članstvo u Crnoj Gori, i taj proces ćemo nastaviti da podržavamo. Aktivno angažovanje Crne Gore u MAP procesu ukazuje na jaku posvećenost članstvu u NATO. Crna Gora je uspješno sprovela značajne političke, ekonomske i odbrambene reforme i ohrabrujemo je da nastavi na tom putu kako bi mogla još više da se približi Alijansi. Aktivno ćemo pratiti napredak Crne Gore ka članstvu.“

Samit NATO u Lisabonu 2010.

NATO Samit održan je od 19-20. novembra 2010. u Lisabonu.

Usvojen je novi Strateški koncept, koji daje osnovne smjernice funkcionisanja i daljeg razvoja NATO u narednih 10 godina, posebno u svijetlu novih bezbjednosnih izazova. U dokumentu je potvrđena politika otvorenih vrata.

      U završnoj Deklaraciji Samita prepoznat je značajan napredak Crne Gore u procesu evroatlantskih integracija, kao i njen doprinos stabilnosti u regionu i šire, kroz učešće u ISAF misiji. Istaknuto je da posvećenost Crne Gore sprovođenju ANP ukazuje na čvrstu opredjeljenost budućem članstvu u NATO, kao i da će članice nastaviti da u okviru MAP podržavaju reformske procese u Crnoj Gori.

U Deklaraciji je istaknuta privrženost NATO stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu, i ohrabreni reformski napori BiH, Kosova i Srbije.

Na sastanku šefova država/ vlada 48 država kontributora ISAF, na kom je učešće uzela i delegacija Crne Gore, dogovoreno je da se ulože svi napori za omogućavanja prelaska sa međunarodnog na avganistansko vođstvo do kraja 2014. godine. Članice NATO potpisale su sporazum o dugoročnom partnerstvu NATO i Avganistana. 

Na marginama Samita, održan je sastanak Savjeta NATO-Rusija, koji se ocjenjuje kao istorijski, imajući u vidu da je napravljen značajan korak u pravcu snaženja partnerstva Rusije i NATO, posebno po pitanju definisanja zajedničkih bezbjednosnih prijetnji, saradnje na anti raketnom sistemu odbrane, i jačanju stabilnosti u Avganistanu.

Samit NATO u Strazburu i Kelu 2009.

Samit NATO, posvećen šezdesetogodišnjici postojanja Alijanse, održan u Strazburu i Kelu (dva pogranična grada Francuske i Njemačke) 4. aprila 2009. 

Albanija i Hrvatska postale članice NATO-a.

Donesena odluka da Jap de Hop Shefera na poziciji generalnog sekretara naslijedi Anders Fog Rasmunsen.

Zemlje članice NATO-a podržale aspiracije BiH i Crne Gore ka evro-atlantskim integracijama, kao i ostvareni napredak u procesu Intenziviranog dijaloga.

Sa Samita poručeno da NATO podržava uspješnu i aktivnu implementaciju IPAP-a Crne Gore s NATO kao i da su ohrabrujuće reforme koje je Crna Gora napravila u mnogim oblastima koje su ključne za evroatlantske integracije, kao i njen doprinos sardanji i bezbjednosti u regionu.

Takođe poručeno da Savjet u stalnom zasijedanju redovno kontroliše napredak Crne Gore i da će ubrzo odgovoriti na zahtjev o njenom učešću u Akcioni plan za članstvo (MAP), na osnovu ostvarenih zasluga.

Na Samitu je najavljeno otpočinjanje izrade novog Strateškog koncepta alijanse.

Samit NATO u Bukureštu 2008.

Samit je održan 2-4. aprila 2008, u Bukureštu. U članstvo su pozvane Hrvatska i Albanija dok je Makedonija, zbog bilateralnog problema sa Grčkom oko imena države, izostavljena. Izostao je poziv za MAP i za Gruziju i Ukrajinu iako je tim državama poručeno da se njihov doprinos Alijansi smatra veoma značajnim i da će u decembru NAC odlučivati o tom pitanju. Istovremeno je Malta primljena u PZM.

Sa Samita je poručeno da NATO ostaje posvećen strateški značajnom regionu Zapadnog Balkana u kome je proces evroatlantskih integracija, baziran na demokratskim standardima i regionalnoj saradnji, neophodan za dugoročni mir i stabilnost.

Takođe su pozdravljene odluke BIH i Crne Gore da razviju Individualni partnerski akcioni plan (IPAP) sa NATO koji će dalje unaprijediti evroatlantske aspiracije ovih zemalja. U cilju podrške i vođenja ovih reformskih procesa, NATO je Crnoj Gori i BiH uputio poziv da otpočnu Intenzivirani dijalog koji će obuhvatiti širok spektar pitanja – politička, vojna, finansijska i bezbjednosna, koja su u vezi s njihovim aspiracijama za članstvo, bez prejudiciranja bilo kakve odluke Alijanse.

Vezano za Srbiju, ponovo je akcentirana spremnost NATO da produbi saradnju sa Srbijom, posebno kroz razvoj IPAP, i mogućnost da se razmotri Intenzivirani dijalog nakon što to Srbija zatraži.

Samit NATO u Rigi 2006.

Održan je 28-29. novembra 2006. u Rigi. Na Samitu je Crna Gora pozvana u NATO program Partnerstvo za mir. Isti poziv upućen je i Srbiji i Bosni i Hercegovini, čime je jasno potvrđena namjera za daljom stabilizacijom regiona.

Na Samitu su usvojene Sveobuhvatne političke smjernice, okvir za dalju transformaciju Saveza. Takođe, potvrđena je namjera za poboljšanje daljeg strateškog partnerstva s EU.