Savjet za reformu javne uprave usvojio Dinamički plan akcija do kraja godine

Krajnji cilj reforme javne uprave i procesa digitalizacije i optimizacije treba da bude optimalna i efikasna javna uprava, koja će biti bolji servis za građanke, građane i privredu, a ključna riječ u cijelom sistemu mora biti odgovornost. To je poručio predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić, koji je otvorio drugu sjednicu Savjeta za reformu javne uprave, koja je održana danas.

Premijer je ukazao na značaj koji reforma javne uprave ima u agendi Vlade.

Od Savjeta očekujem da što prije predloži rješenje koje će dovesti do traženih rezultata, kako bi mogli biti primjer dobre praske i drugima. U skladu sa tim, jedan od prioriteta mora biti profesionalizacija menadžmenta uz poštovanje kompetencija kadra, jer ako prilikom odabira kadra politika bude dominantna, ništa se neće promijeniti, već će se mijenjati samo politika i time se neće postići rezultati,  jasan je premijer Krivokapić.

Predsjednik Vlade ističe da jedan od modela, koji može poslužiti, a koji se sprovodi u Njemačkoj je, trodimenzionalna radna kompetencija.

„To bi podrazumijevalo da pažnja bude usmjerena ka posebnim vještinama, pažljivom testiranju kandidata i stalnom unapređivanju kapaciteta”, rekao je premijer Krivokapić.

Premijer je istakao da ključna riječ u cijelom sistemu mora biti odgovornost, mjera koja se, kako je pojasnio, može lako kvantifikovati i dokazati.

Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, kazala je da današnji predlozi u okviru Dinamičkog plana akcija u reformi javne uprave proizilaze iz potrebe da reforma bude pažljivo sprovedena i osmišljena, da bude opšteprihvaćena, transparetna, uz poštovanje principa participativnosti i inkluzivnosti, i da se na sjednicama Savjeta raspravlja o svim pitanjima koja su od značaja za proces reforme javne uprave. Namjera nam je da uz rad na strategiji, u paraleli počnemo pilotirati akcije kako bi što efikasnije počeli sprovoditi reformu javne uprave.

Savjet je na današnjoj sjednici razmatrao Dinamički plan akcija u reformi javne uprave do kraja godine, a u skladu sa nacrtom planova nove Strategije reforme javne uprave 2022 – 2026.

Iz tima ministarke Tamare Srzentić predstavili su aktivnosti koje su usmjerene na razvijanje novih e-usluga za građane (onlajn prijavu rođenja, onlajn prijavu smrti, onlajn prijavu prebivališta, onlajn prijavu za sklapanje braka), uspostavljanje jedinstvene evidencije o broju zaposlenih u javnoj upravi, transparentan i otvoren rad institucija kroz usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, donošenje Srednjoročnog programa rada Vlade 2022-2024, sinhronizovane izrade Kadrovskog plana i nacrta Budžeta za 2022, te razvoj platforme za e-obuke za zaposlene u javnoj uprave.

U cilju obezbjeđivanja kontinuiranog praćenja sprovođenja predviđenih aktivnosti i blagovremenog izvještavanja o stepenu realizacije Dinamičkog plana, Savjet za reformu javne uprave formirao je radne timove čime će se obezbijediti dodatni podsticaj za ostvarivanje planiranih rezultata. U radnim timovima biće predstavnici nevladinog sektora, Univerziteta, Zajednice opština, što predstavlja vid zajedničke saradnje i napora u postizanju rezultata u reformi javne uprave.

Na Savjetu su razmatrane mjere za optimizaciju i efikasnost rada u javnoj upravi. Dinamički plan i mjere optimizacije predstavljaju kompleksno pitanje na čijem rješenju kontinuirano radimo. Međutim, moramo biti svjesni da ovo pitanje predstavlja naslijeđeni problem. Prethodnih mjeseci smo taj problem intenzivno analizirali, a timovi Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija vode kontinuirane razgovore, prije svega sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom ekonomskog razvoja, SIGMA-om, Svjetskom bankom kako bi pronašli najadekvatniji način za sprovođenje mjera optimizacije i efikasnosti rada u javnoj upravi.

S tim u vezi, Savjet je zadužio Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Ministarstvo ekonomskog razvoja i Zajednicu opština da formira radni tim koji će, kreirati metodologiju i jedinstvenu evidenciju o broju zaposlenih u javnoj upravi i na osnovu predloženih mjera, a u saradnji sa ključnim partnerima Svjetskom bankom i SIGMA/OECD, predložiti Vladi set kratkoročnih i dugoročnih mjera za optimizaciju.

Na Savjetu je razmatran Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i Akcioni plan za bolju implementaciju ovoga Zakona u praksi. Tom prilikom razmatrane su novine koje ovaj zakon donosi u oblasti slobodnog pristupa informacijama, kako bi se sistemski doprinijelo većoj otvorenosti Vlade i organa vlasti, usklađivanju sa najboljim međunarodnim i evropskim praksama u ovoj oblasti, kao i otklanjanju određenih nedostataka i izazova koje ovaj zakon proizvodi u praksi.

Na Savjetu je predstavljen Monitoring Izvještaja o funkcionisanju sistema na centralnom nivou i lokalnom nivou, koji ima za cilj da predstavi uspješnost sprovođenja i efekte koje je primjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima (ZDSIN) i Zakona o lokalnoj samoupravi (ZLS) imala u praksi, od početka njihovog sprovođenja - jula 2018. do kraja 2020. godine.

Dodatno, Savjetu je predstavljena Uredba o izmjenama Uredbe o naknadi troškova u postupku za pristup informacijama, kako bi se stvorio neophodan normativni okvir za ekonomičnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, uz smanjenje troškova za korisnike u pogledu visine naknade stvarnih troškova organa vlasti u postupku za pristup informacijama, posebno u dijelu kopiranja i skeniranja traženih informacija.

Imajući u vidu ovako predložen sistem utvrđivanja visine naknade troškova, posebno u dijelu skeniranja, značaj pristupa informacijama biće dodatno afirmisan kroz utvrđivanje nižih cijena troškova postupka u odnosu na one koji su do sada bili propisani. Na ovaj način dodatno će se motivisati podnosioci zahtjeva da pristup informacijama ostvaruju u elektronskoj formi.  

Savjet za reformu javne uprave promoviše visoki kvalitet usluga građanima, stvaranje javne uprave koja će doprinijeti ekonomskoj stabilnosti, povećanju kvaliteta života i konkurentnosti privrede, a ujedno i ispunjavanje uslova za članstvo u EU.