Implementaciji obrazovnog programa Istraživanje humanitarnog prava (IHP) u obrazovni sistem Crne Gore prethodile su brojne pripreme i aktivnosti. Uvođenjem novina u obrazovni sistem Crne Gore i definisanjem novih koncepata obrazovanja datih u „Knjizi promjena“ otvorene su mogućnosti da se uvode u naš obrazovni sistem novi obrazovni programi koji odgovaraju savremenim zahtjevima obrazovanja i trendovima u zemljama Evropske unije. Jedan od takvih programa je i IHP.

Već 2003. godine održan je sastanak predstavnika Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK) i Nacionalnog savjeta za nastavne planove i programe, nešto kasnije je urađena prezentacija osnovnih ciljeva i sadržaja programa IHP na nivou Zavoda za školstvo.

Sa implementacijom novih nastavnih planova i programa koja je započela u osnovnim školama Crne Gore 2005/06. godine, a u gimnazijama 2006/07. godine stvorile su se mogućnosti za intezivniji rad na uvođenju programa IHP u obrazovni sistem. Imenovan je nacionalni koordinator za IHP i formiran radni tim sa zadatkom da razradi strategiju uvođenja IHP u obrazovni sistem. Potpisan je Memorandum o saradnji između MKCK i Zavoda za školstvo 17.11.2005.godine na osnovu koga se Zavod za školstvo obavezao da će program IHP implementirati u obrazovni sistem , a MKCK pružiti svu neophodnu stručnu i finasijsku pomoć.

Nakon toga je edukovan jedan broj trenera koji su zajedno sa nacionalnim koordinatorom za IHP edukovali 20 nastavnika iz tkz. A škola koje su prve počele sa primjenom novih nastavnih planova i programa i koji su kratke pakete od 10 časova realizovali sa učenicima sedmih, odnosno osmih razreda. Tako je stvorena mogućnost da se realizuje testiranje sa učenicima koji su prošli program, što je i urađeno školske 2005/06 godine, testirano je 306 učenika.

Rezultati testiranja i primjene programa IHP u pilot školama objedinjeni su u Analitičkom izvještaju koji je objavljen u novembru 2006. godine. Rezultati istraživanja su pokazala da je program IHP zgodno implementirati u VIII ili IX razred reformisane osnovne škole kao izborni predmet. Takođe, preporučeno je da se kratki paket realizuje u okviru slobodnih aktivnosti učenika, odnosno obaveznih izbornih sadržaja.

Slijedila je odluka Savjeta za opšte obrazovanje da se IHP uvede kao izborni predmet u VIII, odnosno IX razred osnovne škole, kao i formiranje Komisije za izradu nastavnog programa, prilagođavanje postojećeg programa MKCK našem obrazovnom sistemu, našoj tradiciji i kulturi, kao i poštovanju utvrđene metodologije pisanja nastavnih programa. Novi nastavni program je usvojen od strane Savjeta za opšte obrazovanje i preporučeno je školama da stave na izborne liste predmeta IHP za narednu školsku godinu. Tako su 2006/07 školske godine A škole počele da primjenjuju obrazovni program IHP u osmim razredima osnovne škole.

Urađena je i Strategija uvođenja IHP u obrazovni sistem Crne Gore kojom su definisani ciljevi, aktivnosti i vremenska dinamika za period 2006 – 2009. godine. Treba konstatovati da su sve aktivnosti predviđene pomenutom Strategijom realizovane u predviđenom roku.

Posebno treba istaći obuku nastavnika koja je započela 2005/06. godine obukom 20 nastavnika u pilot školama. Zatim se nastavilo postepeno sa obukom nastavnika onim redom kako su škole ulazile u reformu, odnosno sa primjenom novih nastavnih planova i programa. Do sada su edukovani nastavnici 82 škole, skoro sve veće osnovne škole u Crnoj Gori su obuhvaćene. Svake godine predmet se stavlja na izbornu listu predmeta sa koje škole i učenci biraju predmete koje će izučavati u toku tekuće školske godine. U obuku su uključeni i nastavnici Filozofskog fakulteta u Nikšiću, kao i predstavnici nadzorne službe Zavoda za školstvo, koji treba dalje da prate realizaciju programa IHP u školama.

U obuku su uglavnom uključeni nastavnici koji predaju građansko vaspitanje u osnovnim školama, budući da su ciljevi ova dva predmeta komplementarni i da imaju mnoge dodirne tačke i neke teme koje su podudarne.

U međuvremenu ekspertski tim je uradio priručnik za nastavnike koji ima moderan pristup koji odgovara ciljnom planiranju i pripremanju nastave, kao većem učešću učenika u procesu učenja. Priručnik, takođe pravi dobru povezanost sa tradicijom i kulturom Crne Gore i veoma je primjenjljiv u svakodnevnom životu i praksi. Takođe, u priručniku su veoma naglašene korelacije sa drugim nastavnim predmetima i oblastima, kao i istorijskim događajima Crne Gore koji koji posebno promovišu humanost i dostojanstvo.

Od samog početka realizacije programa IHP u zemljama regiona Crna Gora je učestvovala sa svojim predstavnicima koji su bili već treneri za građansko vaspitanje i obrazovanje, ili članovi Komisije koja je oblikovala nastavne programe građanskog vaspitanja i obrazovanja. Tako su predstavnici iz Crne Gore učestvovali na treningu za trenere održanom u Novom Sadu decembra 2003. godine i Banja Luci u junu 2004.godine, Beogradu 2010. i Sarajevu 2009. godine. 

Crna Gora redovno učestvuje na regionalnim sastancima obrazovnih vlasti i nacionalnih koordinatora za IHP koji se održavaju godišnje. To je prilika za razmjenom informacija, upoređivanjem dosadašnjih rezultata, kao i davanje smjernica za dalji rad.

Učenici iz Crne Gore koji izučavaju IHP kao izborni predmet, takođe redovno učesvuju na regionalnim kampovima za mlade koji su do sada održani na Zabljaku u septembru 2006, Bohinju 2008. godine, Sofiji 2010. godine i Vrnjačkoj Banji 2009. godine. Njihove prezentacije su veoma zapažene i na najbolji način odslikavaju osnovne ideje i ciljeve IHP –a. Naši učenici često organizuju humanitarne akcije bilo za djecu u domu u Bijeloj bilo za druge populacije kojima je pomoć dobrodošla.

Do sada su vođeni razgovori i o uvođenju posebnog modula za IHP u inicijalnu obuku nastavnika na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Planirano je uvođenje takvog modula za više nastavničkih profesija u okviru specijalističkog kursa za građankso vaspitanje i obrazovanje.

Sadašnje stanje implementacije programa IHP 

Školske 2008/09. godine izborni predmet IHP je biralo 1060 učenika, odnosno 8% ukupne učeničke populacije osmih razreda, formirane su 44 obrazovne grupe.

Školske 2009/10. godine izborni predmet je biralo 813 učenika osmih i devetih razreda, što ukupno iznosi 4,3% učeničke populacije ovih razreda. U osmom razredu je izborni predmet uzelo 658 učenika i formirane su 29 obrazovne grupe, dok je u devetom razredu izborni predmet uzelo 155 učenika i formirano je 7 obrazovnih grupa.

Jedan broj učenika kroz »kratki paket« se upoznaje sa osnovnim principima i pojmovima iz IHP. Broj učenika koji je prošao kratki paket bio je najveći školske 2007/08. godine, dok se narednih godina u većoj mjeri realizovao izborni predmet IHP u školama. To je i realno, budući da je nastavni program izbornog predmeta usvojen u aprilu mjesecu 2007. godine od strane Savjeta za opšte obrazovanje, to je bilo malo vremena da se škole pripreme i informišu učenike o novom nastavnom programu. Nastavnicima koji su prošli obuku te godine je preporučeno da u svojim školama urade » kratke pakete« što je bio vid pripreme i informisanosti učenika, roditelja i nastavnićkih kolektiva o novom izbornom predmetu.

U prethodnim godinama vršena je organizovano obuka nastavnika onim redom kako su škole ulazile u reformu. Međutim, jedan broj škola, onih koje su posljednje ušle u reformu i manjih škola, nijesu uključene u obuku za izborni predmet IHP, što faktički onemogućava da se ovaj predmet u njima ponudi učenicima i stavi na listu izbornih predmeta škole. Škole koje su uključene u obuku i imaju trenirane nastavnike, uglavnom nude IHP kao izborni predmet učenicima VIII i IX razreda. 

Uočen je prošle školske godine određeni pad interesovanja učenika za ovaj predmet što se može tumačiti na više načina. U prvom redu, važna je motivisanost i informisanost uprava škola da ovaj predmet stave na listu izbornih predmeta škole za tekuću nastavnu godinu. Broj predmeta koji se nude kao izborni je dosta širok, a uprava škole na osnovu interesovanja učenika odlučuje koje će predmete ponuditi unutar škole, taj broj je najmanje 5. Takođe, interesovanje učenika zavisi u najvećoj mjeri od toga koliko su informisani o ciljevima i značaju predmeta, a to je opet dio koji zavisi od nastavnika i njihove spremnosti da na adekvatan način upoznaju učenika sa nastavnim programom IHP.

Nastavnici su istakli da na različite načine motivišu učenike za ovaj predmet: najčešće preko časova građanskog vaspitanja ( nastavnici koji predaju građansko vaspitanje su nastavnici koji su pohađali obuku za IHP), zatim preko ostalih časova redovne ili izborne nastave, kroz realizaciju »kratkog paketa« u školi ili organizacijom humanitarnih akcija na nivou škole ili lokalne sredine, saradnjom sa opštinskim organizacijama Crvenog krsta, zatim kroz razgovore sa roditeljima na roditeljskim sastancima ili drugim tijelima. Takođe, nastavnici ističu značaj da uprave škola podrže ovaj program, a iskustvo je tu različito, od onih koji veoma podržavaju program do onih koji za njega nemaju dovoljno sluha. 

Prilikom izbora izbornih predmeta, a koji se iz godine u godinu mijenjaju i dopunjuje lista, učenici i njihovi roditelji često idu linijom manje otpora pa se opredjeljuju za sport, ples, ili pak neki novi predmeti tipa Evropska unija odvuku pažnju znatnog broja učenika. Ovo ukazuje na činjenicu da treba stalno raditi na prezentaciji programa IHP u školi, sprovoditi humanitarne akcije, raditi na medijskoj propagandi. 

U tom cilju i sami nastavnici predlažu  da je nephodno blagovremeno upoznati učenike sa nastavnim programom IHP, uraditi prezentacije kako na nivou škole, tako i pojedinih časova u odjeljenju, posebno građanskog vaspitanja, raditi na izradi video-materijala, filmova, brošura, plakata i ostalog propagandnog materijala koji bi bio dostupan učenicima i njihovim roditeljima. 

U proteklom peridu urađeno je više humanitarnih akcija, kako na nivou škole tako i na nivou lokalne zajednice i postavljena saradnja sa lokalnim društvima Crvenog krsta. Akcije su se odnosile na prikupljanje pomoći siromašnoj djeci, djeci u domu »Mladost« u Bijeloj, djeci raseljenoj sa Kosova, domskoj djeci i dr.

Što se tiče saradnje sa lokalnom zajednicom različita su iskustva, neki nastavnici ističu veoma dobru saradnju, dok dobar broj njih ističe da ta saradnja ne postoji. Zanimljivo je istaći da upravo nastavnici koji su formirali grupe učenika za izborni predmet IHP ili pak realizovali » kratke pakete« u školama ističu dobru saradnju sa lokalnom sredinom. Jedan broj nastavnika još ne uočava da upravo od njih zavisi inicijativa i začetak saradnje sa lokalnom sredinom i drugim institucijama.

Nastavnici često ističu da u školama nemaju adekvatne uslove za realizaciju ovakvog programa, uključujući opremljene kabinete, potrebna nastavna sredstva i dr. Takođe, više preferiraju blok časova u rasporedu časova za realizaciju radionica iz ovog predmeta nego pojedinačne časove. Međutim, blok časovi se rijetko odobre unutar škole. 

Treba istaći da učenici iz Crne Gore redovno učestvuju u radu regionalnih i međunarodnih kampova u organizaciji Nacionalnih društava Crvenog krsta, a potpomognuti su od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, i imaju veoma zapažene prezentacije.

Nadzornici Zavoda za školstvo obilaze škole, utvđuju kvalitet nastave daju preporuke za njeno unapređenje. U OŠ »Mustafa Pećanin« posjećen je čas IHP od strane prosvjetnog nadzornika. Ovdje ću istaći neka ključna zapažanja: Nastavnik je dobro postavio cilj časa i realizovao ga kroz rad u grupama. Komunikacija na času je dobra, učenici su aktivni, motivisani, imaju mogućnosti da iskažu svoja mišljenja i skustvo. Razvijena je kultura dijaloga i međusobnog uvažavanja. Nastavnik motivacono djeluje na učenike, podstiče rad u grupi, ali i individulan rad i stavove. Ocjenjivanje učenika vrši se blagovremeno, objektivno i nema prigovora roditelja ili učenika na ocjene.

U Godišnjem planu rada nema tema koje se odnose na saradnju sa lokalnom zajednicom. U nastavi se koristi odobreni udžbenik, skroman didaktički materijal, veoma rijetko dodatna literatura. Računar se ne koristi u nastavi. Učionički prostor zadovoljava konvencionalne uslove za izvođenje nastave, ali je bez posebne uređenosti i didaktičkog materijala za ovaj nastavni predmet. Nastavnik rijetko izgrađuje didaktički materijal. Istraživanje humanitarnog prava pripada stručnom aktivu za istoriju i geografiju i na sastancima Aktiva uglavnom se raspravlja o stručnim pitanjima.

Ovaj nalaz prosvjetnog nadzornika umnogome ilustruje situaciju u našim školama. Istina, ima škola sa mnogo boljim uslovima za rad i nastavnika koji ulažu mnogo više energije u pripremanje nastave, korišćenje dodatne literatue i interneta, kao i pravljenju raznog edukativnog materijala, plakata, postera, panoa i dr. zajedno sa učenicima.

Planirane aktivnosti

Istraživanje humanitarnog prava je zaživjelo u obrazovnom sistemu Crne Gore. Da bi sistem bio održiv i da bi se održalo interesovanje učenika za ovaj predmet neohodno je:

Stalno raditi na obuci nastavnika, kako nastavnika koji su prošli bazičnu obuku za ovaj predmet tako i ostalih nastavnika. Posebno nastavnici koji predaju ovaj predmet, a nijesu prošli obuku treba da se edukuju, kao i nastavnici iz onih škola u Crnoj Gori koje do sada nijesu bile uključene u obuku,

Pored obuke nastavnika nephodno je povremeno organizovati savjetovanja, okrugle stolove, prezentacije nastavnika iz prakse na kojima bi se razmatrali primjeri dobre prakse i tražile mogućnosti za dalje poboljšanje nastave ovog predmeta,

Neophodno je stalan kontakt sa uprava škola u cilju bolje promocije ovog predmeta na nivou škole i njogovog uvrštavanja na listu izbornih predmeta, kao i blagovremenog upoznavanja učenika i roditelja,

Veoma bi bilo korisno, čak i neophodno raditi na propagandnom materijalu, posebno na izradi panoa koji bi na ilustrativan način ukazivao učenicima, roditeljima, nastavnicima i ostalim učesnicima nastavnog procesa na važnost i atraktivnost ovog predmeta,

Raditi na udžbeniku za učenike, to je predlog mnogih nastavnika. Međutim, ako ne udžbenik, onda bi trebalo raditi na određenom didaktičkom materijalu koji bi bio koristan učenicima,

Više koristiti otvoren dio nastavnih programa da se određene teme iz IHP realizuju kroz druge nastavne predmete, posebno građansko vaspitanje i istoriju,

Postaviti tješnju saradnju sa lokalnim društvima Crvenog krsta, kao i Crvenim krstom Crne Gore u cilju popularizacije ovog predmeta, kao i pomoći u realizaciji humanitarnih akcija učenika,

Nastaviti sa regionalnom i međunarodnom saradnjom učenika i nastavnika, motivisati ih da se što bolje pripreme i svoja iskustva u realizaciji programa podijele sa drugima u reginu i šire,

Na nivou Zavoda za školstvo potencirati značaj predmeta i potrebu češće opservacije časova od strane prosvjetnih nadzornika, posebno onih koji su prošli obuku za ovaj predmet,

Postaviti tješnju saradnju sa lokalnim zajednicama, 

Uvrstiti modul IHP u dodiplomsko obrazovanje nastavnika i više uključiti Filozofski fakultet u Nikšiću u obuku nastavnika i druge aktivnosti koje su od značaja za bolju implementaciju ovog predmeta u nastavi, 

Stalno raditi na promociji ovog predmeta u medijima i afirmaciji IHP kao principa rada i ponašanja